Krepsic Veni Vidi Krepšić
Rijetko se koja država regije i Europe s manjim brojem stanovnika i s gotovo najnižom stopom upisa mladih na fakultet može pohvaliti tolikim brojem sveučilišta/univerziteta kao što je to slučaj s BiH. Javnih visokoškolskih ustanova, prema informativnoj listi koju je načinila Agencija za razvoj visokog obrazovanja i osiguranja kvalitete je deset: u Tuzli, Zenici, Sarajevu, Istočnom Sarajevu, dva u Mostaru, Banjoj Luci, Bihaću, Visoka medicinska škola u Prijedoru i Visoka škola hotelijerstva i turizma u Trebinju. Privatnih je trostruko više.
Visokoškolske ustanove imaju unutarnju organizacijsku strukturu – fakultete. Izuzmemo li visoke škole, u 30 sveučilišta su, prema podacima Agencije, 172 fakulteta. Ponuda fakulteta je šarolika: 15 pravnih, 22 ekonomska, 9 medicinskih, 8 poljoprivredno-prehrambenih…
U usporedbi s europskim državama, vodeća smo zemlja Europe po broju visokoobrazovnih institucija po glavi stanovnika. Primjerice, Njemačka ima 70 sveučilišta, uključujući i 13 sveučilišta tehnologije s punim statusom sveučilišta. Uz njih, tu je i nekoliko fakulteta primijenjenih znanosti tj. viših škola (Fachhochschule) te svega 4 poljoprivredna fakulteta. Austrija ima 22 državna sveučilišta i 13 privatnih, 20 fakulteta primijenjenih znanosti te samo jedan poljoprivredni fakultet u Beču.
Po slobodnoj procijeni, imamo 10 puta više sveučilišta po glavi stanovnika od Njemačke, 2 puta više od Austrije. Riječ je o državama sa sveučilišnim centrima i mnoštvom studenata izvana. Jedina smo država regije u kojoj se broj javnih sveučilišta u poratnom razdoblju udvostručio.
Mnogo je toga u na državi za odradit a odgovornima kao da se nikamo ne žuri , također i sve dok se ne dogodi radikalna reforma obrazovnog sustava, hiperprodukcija “seoskih” fakulteta u Bosni i Hercegovini neće prestati.
/Svjetlo riječi/
