Naslovna / BiH / Saldae- jedna od najstarijih rimskih utvrda u BiH

Saldae- jedna od najstarijih rimskih utvrda u BiH

Saldae- jedna od najstarijih rimskih utvrda u BiH

Rimljani su na osvojenim teritorijama ubrzano gradili dobre ceste, podizali naselja i utvrde. Tako su na današnjem mjestu Brčkog podigli prvu utvrdu sa naseljem, jednu od najstarijih u Bosni i Hercegovini. Konačko brdo embrion današnjeg Brčkog. Do 1990. godine jedino arheološko iskopavanje antičkog lokaliteta na području ovog dijela Posavine obavljeno je na lokalitetu “Polje“ u Vidovicama, gdje se na samoj obali Save naišlo na tragove antičkog naselja.
Do te godine predpostavljalo se da je na tom lokalitetu bilo jedino poznato antičko naselje. Ustvari, znalo se da je na području Brčkog postojalo rimsko naselje, odnosno utvrda, zvano Saldae.
Kako je već dugi niz godina Brčko imalo problema zbog nereguliranog korita rijeke Brke, zbog čega je dolazilo do čestih i velikih poplava priobalnog područja i gradskih ulica u donjem toku ove rijeke, izgrađen je regulacioni plan Brke kojim predviđeno rušenje starih i izgradnja novih mostova kao i pozamašni zemljani radovi. Tako je srušena i čuvena Zenevska cuprija, napravljena jos u kasno tursko doba vlastitim sredstvima Salih Begovića, i napravljen novi betonski most.
Za proširenje dijela saobraćajnice kod Atik-Savske džamije, podignut je novi dvosmjerni most. Polovinom 1990 godine tacnije 20.juna kada se gradio ovaj most, radnici su naišli na neke iskopine. O tome je odmah obavještena Općina i komisija za zaštitu kulturno-povjesnog naslijeđa općine Brčko, čiji sam ja u to vrijeme bio predsjednik. Konstatovali smo da se radi o arheološkim nalazima i dogovoreno je da se radovi na kratko prekinu do dolaska stručnjaka Zavoda za zaštitu spomenika iz Tuzle i Sarajeva. Tako su, umjesto građevinara, poslove nastavili arheolozi.
Za 4 dana rada na lokalitetu Konačko Brdo i dvorištu Atik- Savske džamije, neposredno kod “Zelene pijace“ i restorana “Dva ribara“, arheolozi su naišli na ostatke rimske netropole/stari grad, groblje… tom prilikom gospođa Svetlana Hadžić, stručni saradnik za arheologiju Tuzlanskog Zavoda, je potvrdila da se radi o arheološkom nalazu kojom prilikom je pronađen jedan ulomak, narukvice staklene pasta plave boje, zatim nekoliko fragmenata keramike, cigle iz rimskog perioda itd. I potvrdila predpostavku da se radi o antičkom naselju Saldae.
Dočim, kako se radilo o obimnom lokalitetu koji zahvata veliki prostor, jednim dijelom je oštećen samim radovima na izgradnji magistralnog puta i na izgradnji objekata koji se nalaze na njemu.
Ovaj lokalitet, Konačko Brdo, načet je još prije izgradnjom restorana“Dva ribara“ i još mnogo ranije kada se na tom mjestu izgrađivala “Zelena pijaca“.
U toku iskopavanja arheolozi su naišli na ove iskopine na dubini od 80 centimetara, a na svega 40 centimetara iznad rimskih iskopina pronašli su dosta iskopina iz ranog turskog perioda i cijevi od turskog vodovoda. Već na početku njihovog istraživanja došlo se do zaključka o kontinualnom razvoju života na “Konackom Brdu“ u vrijeme rimskog doba i ranog turskog perioda.
U ovom dijelu Posavine otkriveno je nekoliko lokaliteta rimskih iskopina koje nose naziv “Crkvina“. Jedno od njih je i lokalitet na “Plazuljama“. Ovaj lokalitet, kao i lokaliteti u Brezovom Polju, Vučilovcu i dijelom u Vidovicama, stradali su zbog erozije rijeke Save.
Iskopine, neprocijenjive vrijednosti, koje su pronađene na dosadašnjim lokalitetima sa ovog područja, završile su u brojnim muzejima, većim ili manjim, širom eks- Jugoslavije i BiH, a jedan mali dio našao je svoje mjesto u Zavičajnoj zbirci u Brčkom koji je uništen ili pokraden u toku ovog rata.
Do ovog rata u Franjevačkom samostanu u Tramošnici bilo je nekoliko primjeraka rimskog novca Trajanusa, Numerijanusa i Kostantinusa II. Svojevremeno je bila pronađena i jedna rimska fibula-kopča, odnosno igla kojom su Rimljani sastavljali dva dijela haljine. Ta fibula predata je na čuvanje Narodnoj biblioteci u Brčkom, ali joj se odatle gubi svaki trag kao i jednoj zemljopisnoj karti Brčkog i okoline iz 1600. godine, odnosno turskog perioda. Takođe se izgubio trag i orginalnom crtežu skice gradske Vijećnice, koju je crtao njem arhitekta Vitek.
Rimljani su na osvojenim teritorijama ubrzano gradili dobre ceste, podizali naselja i utvrde. Tako su na današnjem mjestu Brčkog, na ušću Brke u Savu, podigli prvu svoju rimsku utvrdu sa naseljem i predpostavlja se da je to najstarija rimska utvrda na području BiH, zvanom SALDAE, što bi na latinskom značilo kao Luka soli, koje je dobrom cestom bilo povezano sa mjestom SAL, današnjom Tuzlom. Ovo naselje je služilo i kao prihvat soli iz mjesta Sal odakle je vodenim putem otpremana u Singdunum/ Beograd / i Sirmijum / Sremsku Mitrovicu / a odatle kopnenim putem dalje.
Rimska vladavina u ovim krajevima trajala je sve do IV stoljeća kada Rimljane potiskuju Goti, istočnogermanski narod porijeklom iz Skandinavije i Baltika. Goti su najprije prodrli u Panoniju ali su se odatle morali povući pred prodorom Huna, pripadnika turanskog konjičkog naroda, koje je ujedinio kralj Atila. Goti prelaze rijeku Savu i nastanjuju se na teritoriji istočnog Rimskog carstva na Balkanskom poluotoku te na taj način Rimljanima preotimaju Bosnu, ali samo na kratko. I njih krajem V i početkom VI stoljeća sa ovih prostora potiskuju Slaveni. Ovaj kraj je bosanske Posavine, naseljen Slavenima, bio pod dominacijom Bizanta- Istočnorimskog carstva.

Izvor:Facobook Brčko danas

Comments

comments

Pročitajte još

Quo Vadis – Video

I ovo jutro sam ustao uobičajeno kao i predhodna jutra. Pijem moju prvu kavu i …

Jedan komentar

  1. Poštovani,

    ponekada pogledam Vaše stranice. Glede teme antičke putne postaje Saldis slobodan sam Vas upoznati da sam se tom problematikom ponešto bavio i dokazivao da su Saldis – Brčko, a ne Soljani.

    Slobodan sam Vam priložiti sažetak toga rada tek toliko da se o tom upoznate:

    Pregled bibliografske jedinice broj: 444866
    Časopis

    Autori:
    Babić, Marko
    Naslov:
    Ad Basante – Saldis na antičkoj cesti Siscia – Sirmium,
    ( The Location of Ad Basante and Saldis on the Antique Road of Siscia to Sirmium )
    Izvornik:
    Histria antiqua (1331-4270) 18 (2009), 1; 211-222
    Vrsta rada:
    članak
    Ključne riječi:
    Ad Basante, Saldis, rimska cesta Siscia-Sirmium, Sava, Bosna/Bosut, Basutska
    ( Ad Basante, Saldis, the Roman road Siscia-Sirmium, Sava, Bosna/Bosut, Basutska )
    Sažetak:
    Dionica rimske ceste od Slavonskog Broda do ušća Drine (Marsonia-Drinum fl(umen) na cesti Siscia-Sirmium, prema TP, nije utvrđena in situ. Stoga, jedna skupina istraživača trasira tu dionicu s desne, a druga s lijeve obale suvremenoga savskog toka. Iz takvoga pristupa nužno su proistekle razlike glede ubiciranja dviju putnih postaja: Ad Basante i Saldis. Autor drži da je problem pravca ceste Marsonia-Drinum fl(umen) i ubikacijâ Ad Basante i Saldis nastao zbog poistovjećivanja antičke hidrografske situacije sa suvremenom, poglavito suvremenoga toka rijeke Save od Slavonskoga Broda do uvira Drine u Savu. Nakon višegodišnjih interdisciplinarnih istraživanja autor je došao do zaključka da Sava u antičko doba nije tekla od Slavonskoga Broda do rijeke Drine sadašnjim smjerom, a dvije suvremene rijeke, Bosna i Bosut su u antičko doba bile jedna rijeka – Bathinus flumen – sa svim poznatim varijantama imenâ. Stoga, suvremena rijeka Bosna, nije u antičkom razdoblju imala uvir u Savu kod Bosanskoga Šamca, nego je tekla prema Županji, gdje je između Štitara i Županje skretala na sjever prema Gradištu, odatle prema Cerni, gdje je uvirala u drugu rijeku, ili se ta druga rijeka ulijevala u Bathinus i tekla suvremenom rijekom Bosut prema Vinkovcima. Polazeći od tako postavljene antičke hidrografske situacije autor predlaže pravolinijsku cestovnu trasu od Marsoniae do položaja Basutska/Basucka/Bosucka na području Donje Mahale u Bosanskoj Posavini, a odatle također najkraćim pravolinijskim pravcem na Saldis-Brčko, ne obazirući se na suvremeni tok rijeke Save. Toponim u tri varijante izgovora Basutska/Basucka/Bosucka, kako autor pretpostavlja, morao je nastati od antičkoga imena rijeke Bosne/Bosuta, ili od imena putne postaje Ad Basante. Prapovijesni arheološki nalazi, ostatci kasnoantičkoga i srednjovjekovnoga kaštela Grad/Manželjski-grad/Repovac-grad, koji je bio nastanjen sve do Bečkoga rata (1683-1699), utvrđeni na položaju Basutska/Basucka/Bosucka, pružaju za sada jake argumente za ubikaciju Ad Basante u Basutskoj na toponimu Grad. Što se tiče ubikacije Saldis u Soljane autor drži da je na Ptolomejevoj Quinta Europae Tabula (Romae 1490.) antička Tuzla pogrešno ubicirana kao SALLIS s lijeve savske obale, što su istraživači primijenili na Soljane. Uzimajući u obzir arheološke nalaze iz antičkoga doba otkrivene 1990. u Brčkom, autor se pridružuje autorima koji su i do sada tu postaju ubicirali u Brčko iako za to nisu imali arheološkoga uporišta. Budući da dionica ceste Marsonia-Sirmium nije in situ utvrđena, buduća istraživanja će autorove pretpostavke o ubikaciji Ad Basante i Saldis potvrditi ili opovrgnuti.
    Izvorni jezik:
    HRV
    Current Contents:
    NE
    Citation Index:
    NE
    Ostale indexne publikacije:
    BHA: Bibliography of the History of Art;The Getty Research Institut, Los Angeles, California, USA;INIST of Center National de la Recerche Scientific (CNRS);UNESDOC – Catalogie of the Work into UNESCO Biblographic Data Base
    Kategorija:
    Znanstveni
    Znanstvena područja:
    Povijest,Arheologija
    Tiskani medij:
    da
    Upisao u CROSBI:
    mbabic@lzmk.hr (mbabic@lzmk.hr), 17. Vel. 2010. u 22:53 sati
    Napomene:
    Histria Antiqua – in honorem ad quadragesimum anniversarium Vesnae Girardi Jurkić dicata

    Dragi moji Krepšićani, dragi Posavljaci,

    primite srdačan pozdrav iz Zagreb.

    S poštovanjem

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *