Naslovna / Nekategorizirano / Špiljski dragulj BiH glasovita Vjetrenica

Špiljski dragulj BiH glasovita Vjetrenica

Špiljski dragulj BiH glasovita Vjetrenica, s najvećim stupnjem biodiverziteta u Europi, tijekom jesenjeg i zimskog perioda ne zatvara vrata znatiželjnicima koji dolaze uvjeriti se u njenu posebnost, jer mnogi smatraju da je upravo tada najljepša i najatraktivnija.

Razlog za to je što se u ovom zaštićenom spomeniku prirode u zimskom periodu poveća nivo vode, te se u njoj aktiviraju svi vodopadi, a brojna špiljska jezera napune, kada i može pokazati svu puninu svoje raskošnosti i jedinstvenosti podzemnog svijeta.

Direktorica Javnog poduzeća Vjetrenica Ana Soldo istaknula je za Fenu da upravo iz tog razloga Vjetrenica za posjetitelje otvorena tijekom cijele godine.

Ovu godinu za špilju Vjetrenica ocjenjuje dosta dobrom, naglašavajući da je broj posjetitelja povećan za oko 60 posto.

Soldo podvlači da još uvijek čekaju odgovor od Federalnog ministarstva okoliša i turizma za odobravanje financijske potpore namijenjene opremanju biospeleološkog muzeja ispred špilje. Ona očekuje da će odgovor biti pozitivan jer spomenuti projekt ocjenjuje jako važnim.

Soldo je jako zadovoljna posjetom turista, naglašavajući da ljubitelji špiljskog turizma dolaze iz različitih zemalja regije i Europe.

Vjetrenica je najveća i najpoznatija spilja u Bosni i Hercegovini, zaštićeni spomenik prirode i turističko odredište u jugoistočnom dijelu Hercegovine. Smještena je 300 m istočno od Zavale, na zapadnom rubu Popova polja, u općini Ravno, te 12 km udaljena od mjesta Slano na obali Jadranskog mora (Republika Hrvatska), odnosno 80 km od grada Mostara. Ukupno je otkriveno oko 6.300 metara podzemnih kanala. Speleološke posebnosti ove jedinstvene spilje su magična ljepota, prostrani hodnici i dvorane, brojne nakupine siga, te bogat hidrografski svijet sa brojnim jezerima, nekoliko vodopada, više stalnih potoka i na desetke manjih periodičnih tokova koji teku raznim smjerovima, a ne treba zaboraviti ni pojavu snažnog vjetra na ulazu kao i osjetno strujanje zraka na nekoliko mjesta u unutrašnjosti, čestu pojavu magle u dijelovima Absolonova kanala, kao i davna urušavanja stropova divovskih razmjera. Vjetrenica je podjednako zanimljiva u ekološkom, geomorfološkom i ekonomskom smislu, a istovremeno ona je i jedan od najsnažnijih izvora identiteta širega područja Bosne i Hercegovine. Zaštićeni je spomenik prirode od 1950. godine.

Biološke karakteristike

Vjetrenicu karakterizira iznimno bogat špiljski svijet, u kojem je zabilježeno gotovo 200 različitih životinjskih vrsta, od kojih 91 troglobionata, što je čini prvom u svijetu po bioraznolikosti, a 37 njih je prvi put pronađeno i opisano upravo na ovom mjestu (locus typicus). U fauni Vjeternice veliki je broj uskih endema, tzv. stenoendema.

Unutrašnja temperatura: zraka – 11,4 °C , vode – 11,3°C

Povijest istraživanja

Prvo navođenje Vjetrenice kao zanimljivog spiljskog fenomena zabilježeno je kod Plinija Starijeg u njegovom djelu “Historia naturalis”, 77. godina naše ere. Najveća otkrića vršio je češki speleolog Karel Absolon u vremenu od 1912. do 1914. godine, dok ju je prvi naučno opisao beogradski istraživač Mihajlo Radovanović 1929. godine. Kasnija istraživanja urađena su u sklopu zajedničkog projekta uređenja spilje Vjetrenice, kojeg su izveli speleološko društvo “Bosansko-hercegovački krš” i bh. privredni gigant “Energoinvest” iz Sarajeva u vremenu od 1958. do 1961. godine. Novu topografsku kartu područja izradio je SO “Velebit” iz Zagreba 2002. godine. Od 2002. svake godine održavaju se speleoeloški kampovi, a krš Popovog polja je predmet modernih vrednovanje krškog krajolika.

Paleontološka otkrića

U Vjetrenici je do sada pronađen čitav niz zanimljivih paleontoloških nalaza, među kojima se izdvajaju cjelovit kostur leoparda (Panthera pardus), pronađen 1968. godine (nalaz South West Caving Cluba), te više djelomičnih nalaza ostataka životinja. Najcjelovitiji paleontološki opis spilje do sada je uradio Mirko Malez, 1969. godine.

Vjetrenica danas

Pećina je bila elektrificirana u dužini od 1050 metara, staza s prekidima uređena do 1800 metara, a otvorena je za turističke posjete od 1964. godine. U posljednjem je ratu oprema posve uništena, ali je Speleološka udruga Vjetrenica – Popovo polje obnovila turistički program uz provizorno osvjetljenje. Urađen je i projekt moderne elektrificirana niskonaponskom strujom (Neil Keel), koji treba ralizirati u špilji.

Program popularizacije obuhvatio je izradu web stranice, pokrenuti su kulturni susreti u Vjetrenici, tiskana prigodna poštanska marka, te su u domaćoj produkciji urađena dva dokumentarna filma s četiri epizode.

Na prijedlog ANUBiH Vjetrenica je kandidirana za UNESCO-ov spisak prirodne baštine. Za njegovu realizaciju bit će potrebno riještiti više pitanja kao što su prevrednovanje statusa Vjetrenice, obnoviti ratne ruševine u Zavali, ukloniti ili onemogućiti prijetnje zagađenju Vjetrenice, i formirati tijelo koje bi se brinulo o Vjetrenici.

Izvor:Wikipedija

Comments

comments

Pročitajte još

Kako se prijaviti i registrirati za nadolazeće izbore – Video

* * *Ne dopustite da se u Domovini bez vas odlučuje ! * * * …

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.