Naslovna / Nekategorizirano / Žilet-žica hit biznis u zatvoru

Žilet-žica hit biznis u zatvoru

zilet zicaTrideset zatvorenika u Márianosztru u dvije smjene svaki dan isporuči stotinu kolutova žice, kakvih je Slovenija kupila 24 tisuće da bi njima ogradila Hrvatsku.

Stotinu puta na dan kroz stražnja vrata  30 zatvorenika otkotrlja gotov proizvod – kolutove žilet-žice – na hrpu odakle će ih pokupiti kamioni i dovesti na granicu s Hrvatskom. Potražnja je velika pa zatvorenici rade u dvije smjene da bi dnevno isporučili tih stotinu kolutova. Ta žica iz nekadašnjeg samostana već gotovo i opasuje Hrvatsku – s jedne ju je uzduž hrvatske granice već postavila Mađarska, a sad je provlači i Slovenija zbog, kako su objasnili, bolje kontrole imigranata. Vlada Mire Cerara, neslužbeno, planira postaviti oko 550 kilometara ograde na 671 kilometar dugoj granici. Kako je dosad postavljeno “samo” oko 120 kilometara, mađarski zatvor će, očito, još imati puno posla.

Mađarima je bilo isplativije organizirati proizvodnju žilet-žice nego je kupovati, posebno zato što su im planovi rasli – od prvotnog zagrađivanja granice prema Srbiji, odlučilo se zagraditi i Hrvatsku. A nisu ni svi strani proizvođači te opasne žice bili voljni prodati im, posebice zato što su je Mađari razvukli po tlu, a ne – kako nalaže etika struke – na vrh ograde od obične žice. Na isti način tu žicu postavlja i Slovenija.

– Početkom rujna, za zatvorski pogon u kojem se dotad prerađivalo drvo, papir, izrađivala keramika te metalni predmeti, kupljena su dva stroja za proizvodnju žile-žice. Morali smo pokrenuti vlastitu proizvodnju jer nam je žica trebala, a Mađarska je nije proizvodila – kažu nam iz mađarske Uprave za zatvorsku sustav.

Zatvorski pogon uspješno je prošao probni rok te su György Bakondi, glavni savjetnik za sigurnost premijera Viktora Orbána i šef zatvorskog sustava András Csóti 12. rujna dali zeleno svjetlo za početak proizvodnje. Šest dana poslije – prvi metri od ukupno 41 kilometra žice bili su postavljeni na granici s Hrvatskom.

Sad se u zatvoru Márianosztra proizvodi najtraženiji mađarski izvozni proizvod – kad je namirila svoje potrebe, počela je prodavati žicu Sloveniji i dosad je, prema podacima, prodala 24 tisuće kolutova žice, 16 tisuća stupića i 48 tisuća vezova, dok je Makedonija od Budimpešte nabavila 10 tisuća kolutova što, kažu, dostaje za 100 kilometara žice.

O novcu ne žele govoriti, no on se slijeva u državnu blagajnu.

– Prema mađarskim zakonima, svi zatvorenici, ako im to dopuštaju godine i zdravstveno stanje, moraju raditi – osam sati dnevno, pet dana u tjednu. Za to primaju naknadu od 30 tisuća forinti (oko 720 kuna). Naš zatvorski sustav upravlja s 12 kompanija, sve su, naravno u vlasništvu države, a bave se poljoprivredom, proizvodnjom mesa, preradom drva, pekarstvom… Zatvor Márianosztra ima “svoju” kompaniju pod nazivom Nostra d.o.o. – kažu.

Žica kao simbol okrutnosti

Pogled nije ugodan jer žica ima snažan simbolički naboj, kako je i ustvrdio francuski filozof Olivier Razac u eseju Politička povijest bodljikave žice. U zapadnim civilizacijama, s obzirom na povijest, simbolizira opresiju, a ograde, bodljikave žice,… iz logora Auschwitz-Birkenau upisane su na listu svjetske baštine kao simboli okrutnosti. No upravo je taj naboj žicu učinio vrijednom, posebno u kontekstu želje za nepovredivošću tijela, stavova i osjećaja.

– U zapadnjačkim društvima, piše filozof Alain Brossat, širenje paradigme nepovredivosti ima tendenciju razviti se u istinsku fobiju od dodira, od kontakta – kaže Razac. I zato, sve dok dolaze imigranti, zatvor u Márianosztri neće ostati bez posla.

/večernji.ba/

Comments

comments

Pročitajte još

Proglasimo posavsku izvornu glazbu zaštićenom nematerijalnom baštinom – Video

Društveno-kulturna platforma za Bosansku Posavinu prije otprilike dva mjeseca pokrenula je inicijativu za uvrštavanje posavske …

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *