Dok se 13. svibnja 1917. godine po crkvama u svijetu čitalo pismo Benedikta XV. “Ponizna službenica Gospodnja”, a Europom bjesnio I. svjetski rat, zbilo se prvo ukazanje u Fatimi. Papa Benedikt XV. se spomenutim pismom „javno“ obraćao Isusovoj majci da zaustavi rat i zahtijevao da se po cijelom svijetu organiziraju molitvene akcije za mir na čelu s dječicom. U istom dokumentu naređuje da se zaziv “Kraljice mira, moli za nas” i službeno uvrsti u Gospine litanije.
Troje djece je već od 1915. godine bilo pripravljano na čudesne susrete u 1917. godini. Već 1915. i 1916. godine troje malih pastira – Lucija, Jacinta i Franjo – imali su četiri viđenja i susreta s Anđelom čuvarom (Anđelom Portugala), o čemu je u svojim “Memoarima” vrlo detaljno izvijestila Lucija. To su samo neki od čudesnih i znakovitih zbivanja povezanih s početkom ukazivanja.
Bila je nedjelja 13. svibnja. Lucija (10 godina), Franjo (9) i Jacinta (8) su se poslije povratka s rane mise sa svojim stadima uputili u Cova da Iriju (Irijsku dolinu – ime Irena u grčkom jeziku označuje osobu koja voli mir). Poslije molitve krunice pastirima se ukazala iznad česmine “divna Gospođa, sva od svjetla, sjajnija od sunca”. Zamolila ih je da tu dolaze svakog 13. u mjesecu sve do listopada.
Prigodom proslave stogodišnjice Gospinih ukazanja u Fatimi pozivamo vas da ove godine zajedno obavimo pobožnost pet prvih subota kao zaštitu od zla i kao zadovoljštinu za uvrede koje se nanose Bezgrešnom Srcu Marijinu.
- srpnja 1917. godine, tijekom svog trećeg ukazanja, govoreći o Drugom svjetkosm ratu, Gospa je rekla: “Da bih ga spriječila, doći ću i zamoliti, da se obavi Posveta Rusije mome Bezgrješnom Srcu i da se ide na svetu Pričest prvih subota u svrhu nakndae. ”
Naime, Fatimska poruka nije bila u potpunosti završena s ciklusom ukazanja u Cova da Iria 1917. godine. Najavljeni ponovni Gospin dolazak s. Luciji dogodio se 10. prosinca 1925. godine kada je Lucija bila kao kandidatica u njezinoj sobici u kući sestara svete Dorotee. Ukazala joj se Djevica Marija s Djetetom Isusom na sjajnom oblaku. Položivši joj ruke na rame pokazala joj je srce ovijeno trnjem koje je držala u ruci. I dijete Isus, pokazao je na Srce i Luciji uputio sljedeće riječi: “Imaj sašaljenja prema Srcu svoje Presvete Majke, izbodenom trnjem, što ga svaki trenutak u njega zabadaju nezahvalni ljudi , a nema tko bi ga pokorom pokušao izvući!“
Zatim je nastavila Presveta Djevica: “Gledaj, kćeri moja, moje Srce ovijeno trnjem što ga u svakom trenutku u njega zabadaju svojim psovkama i nezahvalnošću. Barem ti me pokušaj utješiti i poruči svima onima koji se u prvih pet subota u mjesecu ispovijede, pričeste i izmole krunicu i petnaestak minuta sa mnom ostanu u razmatranju o otajstvima krunice, a s nakanom da mi pruže zadovoljštinu, obećajem svoju prisutnost u času smrti i sve milosti koje su im potrebne da spase dušu.”
Crkvena vlast u Leiriji odobrila je ovu pobožnost 13.08.1939. godine.
Sestra Lucija je jednom zgodom govorila Isusu o poteškoćama koje neke ljudi imaju s ispovijedanjem subotom (zbog spriječenosti) i izmolila od Isusa da ispovijed vrijedi osam dana. Isus joj je naime na tu poteškkoću ovako odgovorio: “Da, može biti učinjena i mnogo dana prije, samo ako su oni koji me primaju u stanju milosti te imaju nakanu olakšati (boli) Prečistu Srcu Marijinu“. To znači da je potebno imati nakanu da se ispovijedam kako bih dao zadovoljštinu… Sestra Lucija je pitala što će biti u slučaju da netko, ispovijedajući se, zaboravi reći svoje nakane, na što je Gospodin odgovorio: “Mogu je izreći pri sljedećoj ispovijedi, odnosno u prvoj sljedećoj prilici za ispovijed.
U noći s 29. na 30. svibnja 1930 godine naš je Gospodin, govoreći Luciji u duhu, riješio još jednu poteškoću: “Jednako će biti prihvaćena ova pobožnost ako se obavi u nedjelju nakon prve subote u mjesecu, ako to moji svećenici dopuste dušama iz opravdanih razloga“.
Pobožnost prvih pet subota se sastoji u sljedećem:
- a) da se obavi sv. Ispovijed, a zatim da se primi sv. Pričest (Ako posao, škola, bolest ili drugi opravdani razlog sprečavaju primanje svete Pričesti na prvu subotu, s tom dozvolom se ona može primiti sljedeće nedjelje. Ako se primanje Pričesti premješta, bilo što pojedinačno ili sve zajedno vezano za ovu pobožnost, može se također obaviti u nedjelju, ako osoba to želi).
- b) da se toga dana izmoli jedan dio Gospine krunice (radosno, žalosno, svjetla ili slavno otajstvo)
- c) da se razmišlja barem četvrt sata o otajstvima svete Krunice
- d) da se sve ovo obavi s nakanom, da se dadne zadovoljština Bezgrešnom Srcu Marijinu.
Fatimska Gospa je obećala da će svima onima koji obave ovu pobožnost biti na pomoći u času smrti, te svim milostima koje su potrebne za spasenje. Pobožnost prvih pet subota može se ponoviti više puta tijekom života.
Zašto baš pet subota?
Naš Gospodin rekao je svetoj Luciji:
“Kćeri moja, razlog je jednostavan: postoji pet oblika uvreda i psovki koje se nanose Bezgrešnom Srcu Marijinu:
- Psovke protiv Bezgrešnog Začeća
- Psovke protiv Njezinog Djevičanstva
- Psovke protiv Božanskog Majčinstva, zajedno s odbijanjem da ju se prizna kao Majku svih ljudi
- Javni pokušaji usađivanja u srca djece ravnodušnosti, prezira i konačno mržnje prema ovoj Bezgrešnoj Majci
- Direktono vrijeđanje Srca Marijina na njemim svetim slikama.”
Fatiska Gospa je 13.07.1917. izrazila želju da se pri moljenju Krunice iza svakog otajstva doda ovaj zaziv:
“O moj Isuse, oprosti nam naše grijehe, očuvaj nas od paklenoga ognja i dovedi u raj sve duše, osobito one kojima je najpotrebnije Tvoje Milosrđe.”
Ovim zazviom Gospa Fatimska je željela dozivati u pamet vjernicima osnovne ciljeve svoga dolaska u Fatmu, a to su: borba protiv grijeha jer ono vodi u pakao; želja da se pomogne dušama, osobito u času kada im je to najpotrebnije – u času smrti; da dođu u Nebo.
Sve Vas dragi čitatelji naše stranice, pozivam da obavimo ovu pobožnost!
/priredio – pater Mato/