Naslovna / Hrvatska / Plači domovino: Ostavim djecu da njegujem starce u Austriji…

Plači domovino: Ostavim djecu da njegujem starce u Austriji…

Njegovateljice su tražene u Austriji, pa se u zadnje dvije godine sve više žena odlučuje svaki mjesec putovati i raditi u inozemstvu kako bi preživjeli u Hrvatskoj.
Roditelji su mi na socijalnoj pomoći, svekar i svekrva bolesni, a muž je u vojnoj mirovini od 300 eura mjesečno. Svaki mjesec se pozdravim sa svoje četvero djece i dva-tri tjedna 24 sata dnevno njegujem starije i bolesne u Austriji.

Priča nam to Danijela Stjepanović (38) iz Vinkovaca. Njegovateljice su tražene u Austriji, pa se u zadnje dvije godine sve više žena odlučuje svaki mjesec putovati i raditi u inozemstvu kako bi preživjeli u Hrvatskoj. Službenih podataka nema, ali Danijela koja se angažirala u borbi za prava njegovateljica kaže da je samo u Austriji 30.000 žena iz Hrvatske koje tako zarađuju za kruh.

Danijela je u Slavoniji radila kao najamna radnica u poljoprivredi, potom za minimalac u staračkom domu. Od toga su jedva preživljavali. S njegovanjem može zaraditi, a sav novac ona i njene kolegice troše u Hrvatskoj.

Danijela je samo jedna žena od brojne hrvatske ekonomske emigracije koja puni Irsku, Njemačku, Austriju i ostale razvijene zemlje. Oni u Hrvatsku šalju novac ili ih poput njegovateljica osobno troše i tako značajno pomažu hrvatskom gospodarstvu.

Prema podacima Hrvatske narodne banke, lani se od radnika koji rade u inozemstvu slilo 2,1 milijardi eura ili oko 15,75 milijardi kuna. Procjena nije konačna jer se čekaju točni podaci za zadnja tri mjeseca.

Danijela je radila za minimalce u Hrvaskoj, a zadnje dvije godine je njegovatelica u Austriji. Upozorava na nepravdu Porezne.

Taj iznos je ekvivalent brojci kao da je u Hrvatskoj zaposleno dodatnih 218.000 ljudi s prosječnom plaćom od 6000 kuna. Naravno, oni ne plaćaju doprinose u Hrvatskoj, a dio njih ni porez, ali novcem zarađenim u inozemstvu podižu standard svojih obitelji. Njihov novac potrošen u Hrvatskoj diže i BDP. No njegovateljice su suočene s nevjerojatnim problemom neujednačenog rada Porezne uprave koja ih u nekim gradovima tjera da plaćaju dvostruki porez.

Stotine njih raspravljaju o tom problemu u zatvorenim grupama na društvenim mrežama, ali samo rijetke žele govoriti pod imenom jer se boje. Objašnjavaju kako svaka njegovateljica u Austriji mora osnovati obrt, a angažirane su uglavnom preko agencija. Austrijska porezna uprava im priznaje sve troškove koje imaju poput putovanja, davanja za mirovinsko i zdravstveno, hrane…

Tek na ostatak, na neto plaću, obračunaju im porez. No objašnjava nam Danijela, onda njene kolegice u Hrvatskoj nekad traže da plate razliku poreza bez da su im priznali troškove. Dakle, na cijelu bruto zaradu bez ikakvih priznatih rashoda.

– Samo u Čakovcu i Vinkovcima nemamo tih problema jer nam službenici Porezne oporezuju neto plaću – kaže nam Danijela.

U grupi na Facebooku niz njegovateljica se žale na taj problem u ostatku Hrvatske. Ljute su jer njeguju nemoćne s dva sata pauze, nemaju sindikat, znaju biti i prevarene, plaćaju agencijama proviziju, a ovdje ih dodatno oporezuju.

Njegovateljica Lidija Grgić (52) iz Cerne se susrela s istim problemom u Poreznoj upravi u Županji. Kaže da je njena sreća što se dobro raspitala prije dolaska u Poreznu.

– Tražili su me liste bruto plaće kako bi na osnovu toga obračunali porez. Tek nakon dugog natezanja sa službenicima i objašnjavanja da nas oporezuje Austrija koja šalje podatke do kraja travnja, službenica je tražila dodatna tumačenja. U konačnici su mi potvrdili da sam u pravu, ali znam nekoliko kolegica koje su bile prije mene u istoj ispostavi i njima će naplatiti porez na bruto plaću. Ministarstvo financija nije educiralo sve svoje djelatnike za naše slučajeve – kaže nam gospođa Grgić.

Nikakav trošak za državu

I ona kaže da je posao njegovatelja izuzetno naporan i njihov novac je teško zarađen.

– Dođeš pod tuđi krov i radiš s teško bolesnim ljudima. No svjesna sam da sam u godinama kada teško mogu naći posao u Hrvatskoj za pristojnu plaću, a Austrija treba njegovatelje. Mi sve zarađeno trošimo u Hrvatskoj, a država nema troška za nas. Kada odemo doktoru kod nas, račun se ispostavlja Austriji gdje smo osigurani. One s djecom tamo imaju olakšicu, pa čak i dječji doplatak, a ništa u Hrvatskoj. Zato nismo zaslužili da nas tako tretiraju i još nas protupravno oderu za viši iznos poreza – zaključuje gospođa Grgić.

Dvije skupine radnika

Njegovateljice koje se vraćaju u Hrvatsku, statistika HNB-a vodi kao sezonske radnike ili one koji rade u pograničnim područjima. Zarađuju u inozemstvu, a troše sve u Hrvatskoj. Ti radnici su prema procjenama, lani donijeli Hrvatskoj 1,057 milijardi eura. Prije deset godina, taj iznos je bio upola manji. Druga skupina su oni radnici koji se ne vraćaju, našli su stalne poslove, ali šalju svojim obiteljima novac. Oni su lani poslali 1,044 milijarde eura, a kada se ta dva iznosa zbroje, dolazimo do 2,1 milijarde eura ili 15,7 milijardi kuna koje su naši radnici vratili.

– Rast tih priljeva je u određenoj mjeri ublažio negativan utjecaj recesije na tržištu rada i povećala raspoloživi dohodak stanovništva – kažu u HNB-u.

Dok Danijela radi, djecu čuvaju suprug, baka i djed. Najsretniji su kada se mama svaki mjesec vrati kući.

Rekorderi u iznosu koji šalju kući su Poljaci, što je i normalno s obzirom na veličinu zemlje i emigracije. No kada se pogleda utjecaj donesnog novca na ukupni BDP svoje zemlje, onda su na vrhu cijele EU Latvijci, a Hrvati odmah iza. Osobne doznake naših radnika su lani činile 4,4 BDP-a Hrvatske. Podsjetimo, cijela zemlja je lani imala rast BDP-a od 2,8 posto. U HNB-u ističu da bi određenog rasta bilo i bez doznaka, ali njihov utjecaj na domaći rast još nitko nije konkretno izračunao.

Kada se zna da su u prvih devet mjeseci prošle godine izravna strana ulaganja u Hrvatsku iznosila 1,3 milijarde eura, onda je jasno da 2,1 milijarda eura hrvatskih radnika čini ozbiljnu “gospodarsku granu”. Bez njihova novca bi bilo i manje potrošnje, a upravo ona će i ove godine u najvećoj mjeri gurati predviđeni rast BDP-a.

No doznake radnika su dvosjekli mač.

– Niti jedna zemlja se nije razvila na osnovu doznaka iseljenika. One kratkoročno djeluju dobro, izravnavaju makroekonomske neravnoteže, poboljšavaju kupovnu moć i platnu bilancu, a svakako je bolje situacija nego da su ti ljudi ovdje nezaposleni – kaže ekonomist Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta u Zagrebu.

Politika se riješila pristiska

No upozorava da je takva situacija dugoročno neodrživa jer radnici ne plaćaju mirovinske i zdravstvene doprinose u Hrvatskoj. Kaže i da taj novac zamagljuje stvarnu sliku siromaštva i onih kojima je zaista potrebna pomoć. Sve što država gradi je skuplje kada ima sve manje zaposlenih koji koriste tu infrastrukturu. A oni koji ostaju, kako stare, sve više postaju ovisni ili o državi i li pomoći iz inozemstva.

Lovrinčević smatra da je odlazak tisuća Hrvata u inozemstvo itekako utječe i na politiku i njeno ponašanje.

Da su svi ljudi ostali ovdje, politička klima bi bila drugačija, a pritisak na stranke da provode reforme bi bio veći. I političkim strankama je kratkoročno dobro što su otišli i šalju novac, ali dugoročno smo izgubili ljude koji imaju ili inovativnosti ili želju za promjenama. Oni će sebe ostvariti u inozemstvu – smatra Lovrinčević.

Blaženo neznanje vlada

Posebno mu je nevjerojatno da država uopće ne vodi računa gdje su ljudi otišli, zašto, kakav im je socioekonomski status, pod kojim uvjetima bi se vratili. Ne znamo niti koliko je ljudi u zemlji, a koliko je iselilo, a bez toga se ne mogu raditi ozbiljne mjere.

– Neke zadnje procjene pokazuju da Hrvatska danas nema više od četiri milijuna stanovnika – otkriva taj analitičar.

Uvjeren je da je iseljavanje otišlo predaleko, te da više nikakve demografske mjere neće pomoći jer se sve radi prekasno.

– Već sad bi trebalo razmišljati kojim mjerama i iz kojih zemalja privući ljude da se nastane u Hrvatskoj. Ali ni o tome nitko ne vodi računa – zaključuje.

Na kraju, Lovrinčeviću je i naš primjer Porezne uprave znak kako cijeli sustav nije pripremljen na nove okolnosti. Kaže da ni banke ne daju kredit onima koji povremeno rade u inozemstvu jer nemaju osiguranje ovrhe plaće. Uvjeren je da će država uskoro pokušati naći način da pokuša oporezovati transfere iz inozemstva kada shvati da joj toliki novac “prolazi ispod radara”.

/24.sata.hr/

Comments

comments

Pročitajte još

Udruženje žena Vez Domaljevac njeguje i čuva tradiciju svoga kraja – Video

Ekipa Federacije plus iz Posavine bila je sa ženama iz Udruge Vez Domaljevac, koje povezuju …

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *