Krepsic Veni Vidi Krepšić
Prema podacima popisa stanovništva iz 2011. godine te procjenama danas u Zagrebu živi 140 tisuća bosanskih Hrvata, a najviše ih ima u Sesvetama, gdje čine gotovo oko 1/3 stanovništva.
Naseljavaju i velikim dijelom zagrebačke četvrti Dubrava, Peščenica-Kozari bok, Novi Zagreb i Klara, Lučko te Prečko i Malešnicu. Doseljavanje bosanskih Hrvata u Zagreb odvijalo se u dva velika iseljenička vala. Prvi je bio 60-tih i 70- tih godina, kada su se gotovo istovjetno s drugim doseljenicima uklopili u zagrebački život, jednako kretali u novom egzistencijalnom okolišu kao i ostali doseljenici iz svih krajeva Hrvatske
– Drugi veći val njihova dolaska u Zagreb bio je za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini te nakon njega, gdje su se cijela mjesta iz Bosne zbog ratnih okolnosti preselila u Republiku Hrvatsku, tako i u grad Zagreb. Taj prelazak je bio bolan kako psihološki, još više materijalno jer su se cijele obitelji našle odjednom bez krova nad glavom, bez igdje ičega – ocjenjuje Drago Martinović, poslovni čovjek porijeklom iz Brčkog koji već godinama živi u Zagrebu. Martinović je od nedavno i predsjednik nove političke stranke – Budnica Hrvatska-Zajednica bosanskih Hrvata. Budnica je osnovane na inicijativu jednog dijela bosanskih Hrvata koji žive u Hrvatskoj, napose i u Zagrebu.
A u glavnom su se gradu bosanski Hrvatski, izbjegli od ratnih zbivanja, snalazili kako su znali i mogli.
– Većina bosanskih Hrvata nakon što je sve izgubila u ratu, te stigla u Zagreb s vrećicom u rukama nije ostvarivala niti jednu jedinu olakšicu, pa samo se sami snalazili u tim teškim vremenima. Ne možemo reći da se hrvatska država zauzela za nas iako 
činimo njezinu bitnu sastavnicu i više nas je od jednog milijuna diljem Lijepe naše – ocjenjuje Martinović.
Većina bosanskih Hrvata koji danas žive i rade u Zagrebu svoj kapital je ostvarila “gastarbajtovskim stažom” u Njemačkoj, Austriji i ostatku EU, a prema nekoj procjeni danas je 1/3 malih zagrebačkih, poduzetničkih firmi u njihovom vlasništvu. Najviše građevinskih poput one našeg sugovornika – predsjednika Budnice Hrvatske -Zajednica bosanskih Hrvata.
– Kada se uzme u obzir taj podatak možete sami zamisliti s koliko novca sudjelujemo u punjenju proračuna RH i grada Zagreba, što većina do sada nije željela primjećivati, nego su nas “kitili” kojekakvim pogrnim imenima i nazivali dotepencima. Tu su i kritike od strane kojekakvih koji nas ne vole na temu „pomozi sirotu na svoju sramotu” koje doista u slučaju bosanskih Hrvata niti slučajno ne stoje – smatra Martinović koji ne sumnja u uspjeh Hrvatske budnice kojoj je na čelu, iako je hrvatska politička scena danas preplavljena sa strankama. 
– Od svih stranaka koje danas postoje u Hrvatskoj, niti jedna se nije ozbiljnije pozabavila s problemima i potrebama milijun ljudi porijeklom bosanskih Hrvata koji su gotovo svi vezani za privatni sektor, a ne za državnu upravu. Kako smo do sada vidjeli da su vladajući potrošili gotovo ¾ svojega mandata pokušavajući zadovoljiti samo jednu ciljanu skupinu, dok je ostale zanemarila, a ovi ostali ustvari danas hrane državni sektor. Ujedno su sve stranke i pojedinci koji su sebe nazivali dežurnim čuvarima interesa bosanskih Hrvata okrenule nam leđa do sljedećih izbora i za to vrijeme su svu svoju rodbinu i prijatelje, njihovu djecu pozapošljavali u javnoj upravi bez ikakve osnove, radnog iskustva i potrebnih znanja – kritizira Martinović ističući kako neće biti težak posao ukazati na svu tu nepravdu prema bosanskim Hrvatima i koji se trebaju sada okrenuti sami sebi bez lažnih i licemjernih tutora.
Potencijal kojega za svoj uspjeh ova nova stranka vidi u bosanskim Hrvatskim svakako nalazi u njihovom političkom ujedinjavanju što do sada na domaćoj sceni nije bio slučaj, a kako bi se osigurao veći i aktivniji utjecaj na politiku i kreiranje vlasti u Lijepoj našoj. Traže i više pozornosti za sve koji rade u realnom sektoru i hrane državnu birokraciju koja je proteklih godina, zbog stranačkog uhljebljavanja, nabujala do neizdrživih razmjera.
– Želimo se posvetiti svima onima koji nisu zaposleni u javnim službama, te pokloniti pozornost onima koji su vezani za privatne tvrtke, seoska gospodarstva, jer ako uskoro ne oslobodimo privatne tvrtke od svih nepotrebnih nameta koji služe isključivo za opstanak obilate javne uprave i njihovih privilegija, bojim se da ćemo imati samo javnu upravu bez privatnog sektora – ocjenjuje Martinović, koji i sam posluje na realnom sektoru gdje najbolje osjeća sav teret obilate državne birokracije.
Izvor:Zagrebinfo
