Od kada je svijeta i vijeka i od kada je nama naše drage Posavine mi smo uvijek bili Posavci. Bili i tako ćemo ostati, ako uopće opstanemo. A ako pak ne, onda će manje biti važno hoće li nas zvati Posavcima, Posavljacima ili nekako treće.
Zapravo, tko se to uopće drznuo da nam promijeni ime? Ne znam točno, ali izvući zaključak da se radi o idiotu odveć bi bilo prejednostavno. Možda taj preimenovatelj Posavaca i jeste idot, ali je uz to sračunati hohštapler, licemjer, pokvarenjak i podlac koji je tezu o „Posavljacima“ uspio nametnuti široj javnosti, a na štetu samih Posavaca. Da je „krstitelj“ i sam Posavac prišili bi mu oreolu kvislinga. Mada nam je teško povjerovati da nas ima i takvih.
Zato više vjerujem kako je autor (autori) novog imena „Posavljak“ izvan Posavine, a koji je imao zadaću sa sasvim drugim primislima od onih lingvističkih. Onomastici ili preciznije etnici i ktetici bili bi vođeni sasvim drugim motivima za razliku od onih nadri jezikoslovaca koji su se našli da baš nama Posavcima promijene ime.
Temeljni cilj dezavuiranja imena Posavac leži u nakani uništenja identiteta Posavaca kao etničke skupine, sa društvenim, regionalnim i političkim značenjem, koja je trebala prestati postojati. Nije samo preimenovanje naziva Posavac u „Posavljak“ išlo u tom smjeru. Puno je drugih faktora koji su na jednak način radili Posavcima o glavi. A izraz „Posavljak“ bi došao kao šlag na tortu u definiranju novih činjeničnih okolnosti koje bi Posavce izbrisalo sa svih zemljovida kao da ne postoje ili čak da nisu nikada ni postojali.
Idiotsko objašnjenje koje je počelo kolati u medijima, baš negdje u vrijeme rata i golgote Posavaca, kako su „posavci“ pasminski nazivi za konje i pse. Naime, postoji pasmina konja žargonski nazvana „posavac“ ili „posavski konj“ i pasmina pasa „posavac“ (rijeđe) ili „posavski gonič“ (češće).
Točnije, službeni naziv za pasminu konja čije ime povezuju s Posavinom je „Hrvatski posavac“. U narodu ga zovu i posavski konj, posavski bušak i posavec. Pasmina nema dodirnih točaka s Bosanskom Posavinom nego je hrvatska autohtona pasmina konja čiji se uzgoj veže za Lonjsko polje i područje Sisačko-moslavačke i Zagrebačke županije gdje se i danas najviše uzgaja.
Isto tako pasmina pasa koja ima službeni naziv „Posavski gonič“ je također autohtona hrvatska pasmina pasa i također nije u nikakvoj koincidenciji sa Bosanskom Posavinom.
Međutim, taman i da nije tako, ponovo ne bi bilo nikakvog razloga stanovnicima Posavine mijenjati njihovo tradicionalno ime Posavac u „Posavljak“.
Postoji konj podravac pa nikomu nije palo na pamate da stanovnike Podravine naziva Podravljacima nego su bili i ostali Podravci.
Vjerujem da je malo vas čulo za hladnokrvnu pasminu konja „vladimir“. Postoji i takva pasmina. Znači li to da bi svi ljudi koji se zovu Vladimir zbog te pasmine konja trebali promijenit svoje ime?!
Ili poznata hrvatska autohtona pasmina kokoši naziva „hrvatica“. Ponižava li taj naziv polovinu stanovništva Hrvatske i sve Hrvatice u svijetu?
Veliki je broj pasminskih naziva raznih vrsta životinja koje su dobile imena po uzgajivačima, zemljiopisnim područjima (toponimima) iz kojih potječu i sl. i nikomu nije palo na pamet da zbog toga mijenja imena ljudi ili imena stanovnika tih područja.
Dalmatinac je svatko tko nam dolazi s područja Dalmacije. Bio on čovjek, pas (u pasminskom smislu), magarac ili bilo tko drugi. Nekada određene pasmine dobiju i službeni naziv po podneblju iz kojeg dolaze što uopće nije neuobičajeno. Nikada do sada nikomu nije padalo na pamet da mu ta osnova bude razlog da bi promijenio ime nekoj vrsti (ljudima ili životinjama) osim fenomenima koji su se vraški potrudili da Posavce preimenuju u Posavljake.
Premda postoji poznata pasmina magaraca „hercegovac“ (kao i sorta duhana) nitko ni u ludilu nije pomišljao stanovnicima Hercegovine mijenjati ime. Barem ne zbog magaraca i duhana. Ionako su svi dobili ime po Hercegovini što im je jedino zajedničko.
Ako se gleda etimološka i tradicijska uporaba naziva na našem širem području onda ponovo dolazimo do zaključka o suludoj ideji mijenjanja imena Posavac u Posavljak.
Tako imamo Podravce, a ne Podravljake. Moslavce, a ne Moslavljake. Hercegovce, a ne Hercegovljance. Vinkovčane, a ne Vinkovljane. Podunavce, a ne Podunavljane… I tako mogli bi navesti još mnogo primjera koji nedvojbeno govore kako se treba tko zvati.
Treća voda koja tjera na mlin imena Posavačkog je naša posavska tradicija i mi sami kao autohtoni Posavci.
Stanovnici Posavine su uvijek sebe nazivali Posavcima, a naše lijepe djevojke su uvijek bile Posavke. Tako popularni Drale u svojoj pjesmi pjeva o Posavci djevojci, a na o Posavljanki.
I danas nogometni klub iz Ugljare kod Orašja nosi naziv „Posavac“. Jednako kao i Kulturno umjetničko društvo iz istog mjesta.
Jedan od najvećih i najpopularnijih auto-moto klubova u regiji nosi također naziv AMK „Posavac“ sa sjedištem u Orašju i MK „Posavac“ također iz Orašja.
Također imamo i Posavsku televiziju (PTV), a ne „Posavljačku televiziju“. Pa i naš portal nije e-Posavlje nego e-Posavina.
Dakle nije riječ o Posavlju nego je riječ o Posavini i sve što se veže uz ime Posavsko može biti samo Posavsko, a ne Posavljačko.
Istina izraz Posavlje nije neispravan naziv. Može se koristiti kao hidronim ili slična toponimska izvedenica koja označava područje uz rijeku Savu. Tako imamo Posavlje u Sloveniji ili Muzej Brodskog Posavlja u Sl. Brodu.
Ali izraz Posavlje pa analogno tomu i Posavljaci ne može se koristiti za stanovnike Bosanske Posavine. Kao što je već rečeno u smislu hidronima mi možemo biti stanovnici Posavlja jer to i jesmo, ali ako se misli na područje regije Bosanska Posavina onda stanovnici Posavine mogu biti samo Posavci i nikako drukčije.
Postavit će se pitanje što je sa onim stanovnicima Posavine koji pak sami sebe zovu Posavljacima (mada često ne susrećem takve) ili koji za stanovnike Posavine vole reći ili napisati da su Posavljaci.
Pa ako ima posavskih konja onda su oni autentični predstavnici te pasmine. Možda se oni tako ne osjećaju, ali tako izgledaju.
Svi drugi koji koriste izraz Posavljak radije treba svrstati u skupinu zemljopisno, kulturno i društveno nepismenih ili u skupinu zlobnih koji s određenim, prije svega političkim, motivom žele od Posavaca napraviti narod koji ne postoji i koji nikada nije postojao. Jer u političkom smislu Bosanska Posavina ima svoje značenje i svoju težinu. Genocid nad Posavcima u ratu 1992. – 1995. nije izbrisao posavsko ime. Dok je nas Posavaca još živih svoje dično posavsko ime nosit ćemo i dalje, a ime Posavljak ćemo ostaviti onima koji bi najradije da nikada nismo ni postojali. Pa neka se tješe time.
Da ne bi bilo zabune, jer u medijima se mogu pročitati i teze da je Posavljak možebitno uvredljivo ime za Posavce. Nije i ne bi trebalo biti ako se koristi u kontekstu toponima, odnosno hidronima kao što je posavlje, jednako kao što postoje podunavlje, podravlje, pomoravlje i sl.
Ali u društveno-političkom kontekstu, u smislu oslovljavanja stanovnika Posavine, ne može biti drukčije nego Posavac. I u istom kontekstu svaki drugi izraz pa tako i Posavljak može značiti samo rušenje digniteta svakom stanovniku Posavine i drukčije se ne može objasniti.
P.S.
Točka je stavljena na kraju, što znači da Posavci na ovu temu ne mogu praviti nikakve kompromise u smislu da se od lica pravi guzica. Isprika na izrazu, ali i to je posavski izraz koji možda nije prikladan, ali je nedvosmislen!
/Ivan Stanić | e-Posavina.com/