Krepšić je selo srednje veličine, nipočemo posebno, poput mnogih drugih sela koja su smještena u Bos. Posavini.
Područje Krepšića je na općini Brčkog u sjeverno istočnoj Bosni.
Presijeca ga vrlo važna prometnica, koja povezuje Brčko preko Lončara sa Tuzlom i
Sarajevom, a preko Orašja sa Republikom Hrvatskom.
Pruga Brčko-Banovići veže grad sa zaleđem a preko mosta na savi spaja region sa
susjednom Hrvatskom, što je u proteklim vremenima uveliko pomoglo ubrzanom
razvoju grada u snažno gospodarsko središte.
Uzevši u obzir geografski položaj i prometnu povezanost, Krepšić se nalazi na
izuzetno zavidnom položaju. Od samog općinskog središta udaljeno je oko 10 km.
Pred rat 1992 Krepšić je imao dva kafića, tri prodavnice, čitaonicu, poštu, dom,
nogometni klub, groblje, kapelu, crkvu, dva arterska bunara i osnovnu školu.
Osnovnu školu u Krepšiću, osim Krepšića, pohađalo je još sedam susjednih sela.
A to su: Gorice, Marković Polje, Laništa, Drenava, Lončari, Vučilovac i Plazulje.
Poslije drugog svjetkog rata Krepšić postaje bogatiji za pet novih hrvatskih prezimena.
A to su: Grgić, Kovačević, Lukačević, Perikić i Markelić.
1992 godine Krepšić ima 17 hrvatskih prezimena, posjeduje 181 kuću i broji 951
stanovnik.
TABELA
Selo se nalazi u nizinskom, ravničarskom području sa nadmorskom visinom između
60-70 metara.
Klima je umjerno kontinentalna sa toplim ljetima i hladnim zimama.
Vjetrovi su dosta rijetki, a dominira vjetar sjevernog i sjeverozapadnog pravca, kojeg u narodu zovu Sjeverac.
Kanali koji sjedne i druge strane ograničavaju selo, ulijevaju se u Tinju, koja samo par Kilometara od Krepšića završava svoj tok u rijeci Savi.
Što se tiče biljnog pokrova, dominantna je šumska zajednica Hrasta Kitnjaka i običnog Graba.
Osim njih, tu su crna i bijela Lipa, Divlja Trešnja, Bagrem, Lješnjak itd.
Posebno u nizinskim krajevima, kao što je ovo, poznati su Jasen, Brijest, Vrba, Joha, Topola i Breza.
Kao i u mnogim drugim mjestima Bos. Posavine Krepšić je porušen i opljačkan.
Srbi vjerujući da se Hrvati neće vratiti, naselili su selo srpskim izbjeglicama iz ostalih dijelova Bosne i Hercegovine.
Povratak je u početku uistinu bio težak, trebalo je imati strpljenja i dočekat da izbjeglice (srpske nacionalsnosti koje su tu bile smještene) napuste naše selo, i tek onda je se moglo krenuti sa zahtjevima za donaciju ili svojim sredstvima krenuti u obnovu.
Da je tj proces malo brže išao vjerojatno bi u početku bilo puno bržeg povratka i sve bi se lakše odvijalo.
Iz godine u godinu povratkom mještana i njihovom ponovnom registracijom dolazi do velikih pomaka.
U selu je napravljenja kompletna rekonstrukcija električne mreže.
Urađena je ulična rasvjeta s kojom su pokriveni svi glavni putevi u selu.
Urađenja je podzemna telefonska mreža sa centralom kapaciteta 513 brojeva i puštena u prosincu 2008 go. u funkciju.
Ove 2008 godine trebalo bi doći do završetka asvaltirnja preostalog dijela puta u selu , tako da će svi putevi biti asvaltirani.
Dobijeno je dosta donacija za obnovu (koje se još uvjek dijele) a lijep je broj i onih koji su svoja srestva uložili ne želeći čekaati i sami obnovili svoje porušene kuće.
Odrađen je veći dio staze pored glavnog puta prema groblju, završetak se očekuje ove 2008. Tako da je sam izgled sela potpuno izmijenjen.
Seljani su već u više navrata pokazali svoju vjeru u ponovni povratak i obstanak na ovim prostorima, i neka bude zapisano, grobovi najmilijih nisu i neće u Krepšiću nikad biti zaboravljeni.
|
