Naslovna / BiH / Kome smeta intelektualno bogatstvo Bosanske Posavine?

Kome smeta intelektualno bogatstvo Bosanske Posavine?

Nakon što je objavljena vijest da se pokrenula Društveno- kulturna platforma Bosanske Posavine, neformalna skupina koja se bavi medijskom promocijom identiteta, tradcionalnih vrijednosti i ljudi iz Bosanske Posavine jedna činjenica je posebno zasmetala nekim političarima. Naime, nepobitna je činjenica da u svijetu djeluje, koliko nam je poznato, 300 doktora znanosti koji su podrijetlom ili rođenjem s područja Bosanske Posavine, nekim političarima je, u najmanju ruku, dvojbena. Očito je dvojbena onima, koji nemaju takve titule, a zauzimaju vrlo odgovorne pozicije u društvu.

Poznavateljima povijesti je zasigurno poznato kako je prvu hrvatsku pučku školu u Bosni i Hercegovini osnovao fra Ilija Strarčević. Zbilo se to 1823. godine u Tolisi u srcu Bosanske Posavine. Od tada do danas u cijeloj Bosanskoj Posavini odgajane su i obrazovane stotine tisuća kasnije samozatajnih znanstvenika, profesora, nastavnika i učitelja. Među njima su i oni koji su slavu hrvatskoga naroda pa i onoga iz cijele BiH pronosili diljem svijeta. Fra Augustin Augustinović je, na primjer, iz svojega maloga Prijedora kod Brčkog stigao do Jeruzalema gdje je na tamošnjem Franjevačkom institutu predavao Novi zavjet. Svojom je knjigom “Povijest Isusova” postao cijenjen u mnogobrojnim biskupijama širom svijeta što je rezultiralo da mu se ta knjiga prevede na 28 svjetskih jezika. Fra Serafin Zečević je predavao u Rimu, pa onda pomagao brojnim hrvatskim iseljenicima u Kanadi. Dr. sc. vlč. Krunoslav Draganović je posebno vazna osoba u hrvatskoj povijesti. Oni nisu jedini među brojnim znanstvenicima svjetskoga glasa, ljudima koji su postajali poznati širom svijeta, ali u svojim BiH i Hrvatskoj su malo poznati široj javnosti.

300 doktora znanosti u 25 zemalja svijeta

Ako uzmemo u obzir istinu onda informacija o 300 doktora znanosti čiji su roditelji ili bližnji preci Posavljaci a koji danas žive i djeluju u gotovo svakom kutku kugle zemaljske je točna i potkrijepljena argumentima. Naime, Društveno-kulturnu platformu Bosanske Posavine podržava njih oko 300, a zasigurno ih ima i više. No, spomenutih 300 su ljudi, koji djeluju u 25 zemalja svijeta i to na svim kontinentima a najmanje ih danas ima u Bosni i Hercegovini.

Prema poznavateljima demografskih kretnji posavskih ljudi danas u svijetu živi oko 250 000 ljudi rođenjem i podrijetlom iz Bosanske Posavine. Među njima su 132 sveučilišna profesora, koji žive i rade u 13 zemalja zapadne Europe ( Njemačka, Austrija, Francuska, Norveška, Italija, Luksemburg, Belgija, Nizozemska, Velika Britanija, Finska, Švedska i Španjolska i Portugal), 98 ih živi i radi u Hrvatskoj i BiH. 40 doktora znanosti podrijetlom iz Bosanske Posavine živi i radi u Australiji i na Novom Zelandu. 18 ih čini dio akademske zajednice Sjedinjenih američkih država, četvorica žive u Kanadi. U Rusiji i Bugarskoj ih živi po trojica, u Sloveniji dvojica, a po jedan u Sjevernoj Makedoniji, Turskoj, Gčrkoj, Albaniji i Japanu. Što ukupno čini brojku od 305 doktora znanosti, a svakim danom ih je sve više, jer dolaze nove generacije.

Imajući u vidu da pučanstvo Bosanske Posavine kroz povijest “nije imalo sreću” mnogobrojni su ljudi morali napuštati plodnu posavsku ravnicu i “kruh zarađivati” negdje preko granice. Još i prije Drugog svjetskog rata Posavljaci su prelazili preko “bare”. Samo se mali broj njih vratio, a do početka Domovinskoga rata većina nije imala niti kontakt s rodbinom i prijateljima koji su ostali u Posavini. Iseljavanje se nastavilo neposredno nakon Drugog svjetskog rata, a pogotovo na početku Domovinskoga rata.

Čuđenju nema utemeljenja u činjenicama

Zato ne stoji čuđenje odkuda iz Bosanske Posavine toliko obrazovanih ljudi. Takve izjave stvaraju međusobno nepovjerenje i ruše hrvatsko, toliko potrebno, zajedništvo. Pogotovo u BiH, gdje su Hercegovci i Posavljaci, ali i oni koji žive u mučeničkoj Središnjoj Bosni, u malo daljoj prošlosti ipak nastali iz jednog korijena (Dalmacija i Hercegovina). Stječe se dojam da iz Bosanske Posavine ne smije izniknuti neki znanstvenik, umjetnik, sportaš… Ne, gospodo, u životu uvijek ne prolazi ono što nam kažu vlastodršci i moćnici. Ponekad pobijede i mali, samozatajni vrijedni ljudi, koji sa simpatijom i željom za nasljedovanjem gledaju na onu već sada opjevanu izjavu hrvatskog nogometnog izbornika Zlatka Dalića: “U dobru se ne uzivsi, u zlu se ne ponizi!”. I što u tomu ima loše.

Vjerujem da dok ovo pišem u ove večernje sate kako se negdje u svijetu rađa neki novi doktor znanosti podrijetlom iz Hercegovine, Središnje Bosne, Dalmacije, Slavonije, Zagorja, Prigorja, Like i Bosanske Posavine. Svi jednako vrijedni. Ta se činjenica ne može zanemariti.

Anto Pranjkić / https://kerigma-pia.hr/

 

Comments

comments

Pročitajte još

PEPELNICA ILI ČISTA SRIJEDA – koja je razlika između nemrsa i posta?

Danas je Pepelnica ili Čista srijeda, a sam naziv potječe iz obreda pepeljenja – svećenik …

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *