Krepsic Veni Vidi Krepšić
Mnogi se pitaju zašto mi (katolici) slavimo Božić jednog datuma a pravoslavci drugog a kršćani smo ?
Većina nas zna da su razlog kalendari i to Julijanski i Gregorijanski.
Ali što je tu sporno ?
Svi znamo da težinu nekog tijela izražavamo u kilogramima, dužine u metrima i sl…. .
Ove mjere ,kao standardi ,čuvaju se u Parizu što je materijalno i na koncu opipljivo.
Ali što je s vremenom ?
Vrijeme ne možemo vidjeti , ono nije materijalno ,ono nije opipljivo ali je ipak tu, zar ne ?
Mnogi ne znaju da je fizička veličina za mjerenje vremena brzina svjetlosti kao jedina i ne promjenjiva konstanta.
Vrijeme kao relativni pojam mnogi ne shvataju i ne predaju mu veliki značaj.
Međutim, već su stari Rimljani shvatili važnost vremena .Prije njih razvijenu astrologiju imali su Arapi.
Priča o kalendaru počinje s Julije Cezarom 45 god. pr.Krista čiji se kalendar koristio u cijeloj Europi do 16 stoljeća, kada se prešlo na Gregorijanski kalendar.
Dužina trajanja godine u Julijanskom kalendaru iznosi prosječno 365¼ dana.
Julijanski kalendar nije savršen i njegova grješka se povećavala svakih 128 godina za jedan dan.
Razlika se do 16 stoljeća akumulirala na 10 dana.
Kada su ovo uočili, astronomi su odlučili izradit novi kalendar koji će biti precizniji.
Osim toga, trebalo je izbaciti 10 dana viška iz kalendara.
To je postignuto uvođenjem Gregorijanskog kalendara.
Gregorijanski kalendar je međunarodno najviše korišten kalendar, a dobio je ime po papi Grguru XIII.
Danas je u uporabi kao primarni ili sekundarni kalendar u gotovo svim krajevima svijeta.
Papa Grgur XIII (1502. – 1585.) je 24.Veljače 1582 objavio reformu do tada postojećeg Julijanskog kalendara.
Iz kalendara je izostavljeno 10 dana, tako da poslije četvrtka, 4. listopada 1582. slijedi petak ali ne 5 listopad nego 15. listopad.
Danas razlika između Julijanskog i Gregorijanskog kalendara iznosi 13 dana, a nakon 2100. uvećat će se na 14 dana.
Iz ovog razloga mi slavim Božić 25 Prosinca a pravoslavci 7 Siječnja.
Njega su odmah prihvatile Italija, Poljska, Portugal i Španjolska, a ubrzo i ostale katoličke zemlje.
Zemlje Krune sv. Stjepana kojima je tada pripadao najveći dio Hrvatske prešle su na gregorijanski kalendar 1587. godine.
Protestantske zemlje prešle su na gregorijanski kalendar mnogo kasnije, dok su pravoslavne to učinile tek u 20. stoljeću, s tim što su do danas i neke pravoslavne crkve (Grčka, Rumunjska, Bugarska) prešle na gregorijansk kalendar.
Ipak neke crkve kao što su Ruska i Srpska crkva i dalje ustraju na starom julijanskom kalendaru.
Takođe mnogi smatraju da nagoviješteno zajedničko slavljenje Božića od strane Pape Franje je ustupak ili podilaženje pravoslavlju.
U stvari radi se samo o usvajanju zajedničkog Gregorijanskog kalendara.
Vjerujem da smo sada bogatiji za još jedno vrijedno znanje.
/Ravne Brčko 24/ Josip Lelić
