Krepsic Veni Vidi Krepšić
Mnogi misle da povijest “rubine” nije toliko stara, ipak grdno se varaju!
Povijest, ove možemo slobodno reći jedne od najljepših narodnih nošnji, seže daleko u povijest, čak dalekoj 2000. godina.
Da, još su Rimljani opisali odjeću i obuću ovdašnjih ljudi kao i njihove običaje. Naime radi se o nošnji plemena Breuka koji su na ovim prostorima živjeli još prije dolaska Rimljana a o čemu je pisao i dr.Zlatko Jakobović u knjizi;
“Brčko – hrvatski povijesni grad”.
Odjeću i obuću Breuka možemo pratiti kroz nekoliko stoljeća prije Krista. Odjeća se nije mnogo mijenjala kroz različite periode života ovdašnjeg naroda te je zadržala većinu izvornog oblika. Tu i tamo razlikovala se u nekim malim detaljima i ukrasima modernog doba tj raznim pertlama te zlatnim i srebrenim dodatcima.
No osnovna tj izvornost odjeće očuvana je tijekom skoro dvadeset stoljeća.
Prema zapisima Rimljana Breučki muškarci nosili su duge košulje i pojas oko struka.
Košulje Breuka bile su širokih rukava, što je analogno tj slično današnjoj nošnji u brčanskoj Posavini. Osim opisanih košulja, Breuci su nosili još jedan detalj koji je Rimljanima bio jako interesantan a radilo se o prsluku od životinjske kože što je preteča današnjeg gunjića u narodnoj nošnji.
Breuci su na nogama nosili opanke ispletene ili šivene od prirodne kože, a na glavama različite kape. Žene plemena Breuka nosile su duge haljine takođe izrazito širokih rukava, pojaseve oko struka, opanke i rupce. Slična se odjeća uz manje izmjene kod posavskog i brčanskog pučanstva održala sve do danas.
Kada govorimo o rupcima (maramama) koje su žene Breuka nosile na glavama treba reći da su taj dio odjeće nosile i udane žene i djevojke. Posavke i danas nose rupce (marame) različitih boja, najčešće crne. Takođe, od tuda je ostala tradicija da Posavke rupce vežu ispod brade ili na potiljku.
Još se po odjeći Breučkih žena moglo izdaleka odrediti radi li se o djevojčicama, ženama mlađe dobi ili pak o staricama, a što je ostalo kao nasleđe sve do danas ako pogledamo našu narodnu nošnju (nošnja s turom ili bez tura).
Za svakodnevnu posavsku nošnju može se reći da je to radna nošnja, šivena od jeftinoga materijala i jednostavnije izrade.
Na ovoj nošnji se svakako mogu zapaziti opet široki rukavi a što je nasleđe izvorne nošnje Breuka.
Svečana nošnja je ponekad ukrašavana vezovima, čipkama, šlingerajima, šljokicama, dukatima, perlama i različitim trakama a što su u osnovi opet opisali Rimljani kod plemena Breuka samo mnogo skromnije.
Posavke na glavama u zadnja dva stoljeća nose različite rupce, marame i krpare.
Krpare su malo veći ručnici koje Posavke različitim iglama fiksiraju za koture i pletenice. Ponekad su nosile i rupce preko krpara. U prošlome stoljeću ženama u Posavini nije priličilo izlaziti iz kuće nepokrivene glave.
Vezano za obuću Posavljaci opanke, ovisno o kraju, nazivaju različitim imenima: drvenjaci, klompe, kajšari, putravci, oputari, kaljavuše , brvljarii dr. Na posljetku možemo zaključiti da posavska narodna nošnja ima dugu tradiciju, da postoji puno sličnosti u odijevanju Breuka i Posavskog čovjeka
Za turske okupacije narod je u Bosanskoj Posavini na glavama nosio različite kape čak i fesove (turske kape) crvene boje.
Na taj način su donekle bili manje ugroženi od poturica, jer ovi zbog fesa na glavi nisu znali radi li se o pravome Turčinu ili raji – kršćanima.
Na koncu možemo zaključiti da naša narodna nošnja izvorno potiče od nošnje plemena Breuka koja se kroz dvije tisuće godina neznatno promijenila ali u osnovi ostala izvorna, široki rukavi, pojas oko struka, gunj, pokrivala za glavu (marame) te obuća koja je vremenom poprimila modernije oblike.
Lijepo je znati !
Tekst : Josip Lelić
Ravne Brčko 24
