Krepsic Veni Vidi Krepšić
“Planina s korijenom u moru, a čelom u munjama” Upravo tako opisuju Biokovo na službenim stranicama parka prirode koji nosi ime tog planinskog lanca.
Riječ je o istraživanjima koja se na području Parka sustavno provode od 2016. godine, a kojima su obuhvaćena sva razdoblja prošlosti, od prapovijesti pa sve do modernizma i izgradnje Odašiljača na Sv. Juri.
Istraživanja su vodili znanstvenici Sveučilišta u Zadru, Odjela arheologije i povijesti umjetnosti, izv.prof.dr.sc. Željko Miletić i izv.prof.dr.sc. Silvija Bekavac, zajedno sa svojim studentima.
Prema riječima Silvije Bekavac koja je govorila o arheološkim istraživanjima prapovijesnih grobova na Biokovu, sve je započelo 2016. godine na predjelu Podglogovik gdje su zastupljena sva razdoblja prošlosti, od prapovijesti do danas.
U prvim godinama istraživanja, koncentrirali su se na prapovijesne grobne humke – tumule kojih je na Podglogoviku pronađeno više od 60, a koji na ovom prostoru datiraju još od 3. tisućljeća prije Krista, dolaskom Indoeuropljana.
Nakon naseljavanja, donijeli su nove karakteristike života i pokapanja.
– Karakteristične su kamene grobne škrinje u kojima su se pokojnici pokapali u zgrčenom ili fetalnom položaju što ukazuje na vjerovanje da njihovi pokojnici vječno spavaju.
Biokovski tumuli su velikih dimenzija pa najveći ima promjer od 20, a visinu do 15 metara i služili su za više ukopa.
Na temelju samo malog dijela kosti, može se saznati jako puno podataka o životu ljudi pa se može odrediti spol i dob pokojnika, bolesti koje je osoba imala, ishranu i način života– kazala je Bekavac.
Tumuli na Lokvi
Istraživanja tumula vršena su i na predjelu Lokva gdje je riječ o drugoj prapovijesnoj zajednici koja je u drugom razdoblju živjela na prostoru Biokova.
U tim tumulima uz planinarsku kuću ‘‘Slobodan Ravlić‘‘, a koji su dosta devastirani, pronađeni su ljudski posmrtni ostaci u ispruženom položaju što ukazuje na srednjovjekovne ukope iz 14. stoljeća.
U prvom grobu je sačuvan kostur u cjelini i riječ je o muškarcu od 25 godina što je za tadašnje vrijeme bila duboka starost, a kralježnica mu je bila u jako lošem stanju, dok je prema analizi zubi vidljivo da je još u ranoj fazi života doživio traumu i glad.
U drugom tumulu nalazio se kostur mladića od 16 do 18 godina, a koji je sahranjen 60 godina kasnije.
U trećem, prapovijesnom grobu pronađenom na većoj dubini, nalazio se kostur u zgrčenom položaju, a koji je u rukama držao posudu što prema ukrasima ukazuje na cetinsku kulturnu grupu, pa su ovaj ukop i posuda na najvišoj nadmorskoj visini, stari više od 4500 godina što je zainteresiralo svjetsku javnost.
Sva tri pokojnika bili su stočari koji su svoja stada čuvali na Biokovu.
– Egipćani su imali piramide, a mi imamo tumule – kazala je Bekavac.
