Čovječanstvo je već preživjelo nekoliko mini ledenih doba, početkom 14., ali i 17. stoljeća. Snijeg je padao u kolovozu, zaledio se sjeverni Jadran.
Iza nas je nikad hladnije i kišovitije ljeto, a ni sam početak jeseni nije ništa bolji. Jesu li to znak da je Zemlja na pragu globalnog zahladnjenja i dolaska mini ledenoga doba?
Ledeno doba 2060.
Šef sektora za kozmička istraživanja Sunca Glavnog astronomskog opservatorija RAN u Rusiji Habinulo Abdusamatov kaže kako malo ledeno doba ima interval od oko 200 godina te da će se tijekom njega prosječna temperatura na cijeloj Zemlji spustiti za otprilike 1,5 Celzijus stupanj. – Tada će nastupiti faza jakog zahladnjenja malog ledenog doba. To se očekuje otprilike 2060., plus minus 11 godina. Ono će, prema približnim procjenama, trajati 45-65 godina, nakon čega će nastupiti još jedan ciklus otopljavanja – rekao je Abdusamatov.
S dolaskom mini ledenoga doba slaže se i profesor na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu i akademik Vladimir Paar, koji kaže da je jedina dilema samo hoće li ono trajati 10-20 godina, kako kažu znanstvenici iz NASA-e, ili pak i 65-70 godina, kako tvrde ruski stručnjaci. Dodaje kako novo mini ledeno doba nije ništa novo, da je to prirodna pojava koja se već događala na Zemlji proteklih stoljeća, ali i da, osim „povijesnih dokaza“, nema nijednoga drugoga čvrstoga argumenta koji potvrđuje ove najave. Podsjeća i da su se mini ledena doba bilježila početkom 14. stoljeća, a onda i u 17. stoljeću, o čemu postoje i određeni podaci.
“Ljudi se ne trebaju plašiti”
– Zapisi franjevaca iz toga vremena govore o velikim kišama, hladnijim zimama, poplavama… Postoje i podaci da je tijekom tih mini ledenih doba bilo i slučajeva da je snijeg znao pasti i u kolovozu, kao i da se sjeverni Jadran zaledilo – kaže Paar. Podsjeća i da su ondašnja zahladnjenja što je, kako Paar kaže, prikladniji termin, rezultirala i velikim problemima u poljoprivredi, uništavanjem ljetine, a onda i gladi u mnogim dijelovima svijeta, pojavom bolesti… Mini ledena doba dovela su i do sloma nekih velikih carstava, a i Napoleonu su donijela poraz u Rusiji.
– Ljudi se ne trebaju plašiti novog mini ledenoga doba jer ono ne znači nikakvu katastrofu. Ono će značiti prosječno niže godišnje temperature, hladnije zime, veće količine kiše… Samim tim postojat će i veća opasnost od poplava. Jednostavno, morat ćemo se pripremiti i priviknuti na nove uvjete života jer ćemo biti prinuđeni na to – tvrdi Paar. Ipak, s obzirom na današnju tehnologiju kojom ljudi raspolažu, ne očekuje neke veće probleme.
Veća opasnost od poplava
– Što se tiče poljoprivrednih proizvoda, postoje plastenici tako da neće biti gladi, ali zato svakako treba očekivati više cijene hrane. Trošit će se više energije, a već sad moramo razmišljati kako spriječiti poplave jer će opasnost od njih biti povećana zbog većih količina oborina – zaključio je akademik Paar. Znanstvenici navode da će do globalnog zahladnjenja doći zbog sadašnjeg slabljenja Sunčeva magnetskog štita tako da će više kozmičkih zraka padati na Zemljinu atmosferu, koje stvaraju više električnih čestica razbijanjem atomskih jezgara dušika i kisika u atmosferi, koje potom pospješuju stvaranje oblaka, pa nastaje više oblaka koji reflektiraju dio Sunčeva zračenja natrag u svemir prije nego što stigne do Zemlje.
Zbog svega toga površina Zemlje počinje se hladiti, a više oblaka značit će i više oborina i više poplava. No uz globalno zahladnjenje, postoji i globalno zagrijavanje. Tako je “malo globalno zagrijavanje”, zabilježeno u 10. i 11. stoljeću, omogućilo Vikinzima poljoprivredu i stočarstvo na Grenlandu, kao i proizvodnju vina u Škotskoj, a otapanje ledenjaka omogućilo je Vikinzima plovidbu Arktikom sve do Sjeverne Amerike.
Izvor: Večernji list