Naslovna / Hrvatska / Gunjanka osmislila HelpBalkans, projekt koji spaja donatore i stradalnike

Gunjanka osmislila HelpBalkans, projekt koji spaja donatore i stradalnike

MARTINI ČULJAK NAGRADA EUROPSKI GRAĐANIN, Objavljuju se profili osoba pogođenih poplavama u Hrvatskoj, BiH i Srbiji

GUNJA – Među ovogodišnjim laueratima nagrade Europski građanin, koju dodjeljuje Europski parlament, i hrvatska je predstavnica Martina Čuljak iz Gunje, koju je nominirao europarlamentarac Davor Škrlec. Osmislila je projekt HelpBalkans, koji objavljuje profile obitelji i osoba pogođenih poplavama na području Hrvatske, BiH i Srbije kako bi im pomogla ostvariti izravan kontakt s mogućim donatorima.

Nakon osnovne škole u Gunji, Martina je srednju školu pohađala u Osijeku, a potom otišla u SAD, gdje je završila fakultet i ondje živjela deset godina. Proljetos se vratila u Hrvatsku, a katastrofa koja je pogodila njezinu Gunju, gdje joj žive roditelji, potaknula ju je da pokrene projekt prikupljanja pomoći. Primijetila je veliku solidarnost i želju da se pomogne stradalima i odlučila spojiti ljude koji žele pomoći s onima kojima je pomoć potrebna te ostvariti izravne donacije u Hrvatskoj, BiH i Srbiji.

– Mi smo posrednici u ovoj situaciji i na zahtjev donatora šaljemo broj telefona i informacije o traženoj obitelji, i oni se dalje povezuju. Naš je posao da predstavimo ljude, izlistamo njihove trenutne situacije i potom se trudimo naći kreativne načine da se za naš projekt čuje i da se pojedince i poduzeća motivira za donacijske ponude. Cijeli moj tim i ja osobno ovo mjesecima radimo volonterski, a naša nagrada je svaka nova donacija i nadamo se da će ih biti što više – pojašnjava. HelpBalkans do sada je omogućio prispijeće značajne financijske i druge pomoći velikom broju pogođenih obitelji, stvorio je nova prijateljstva, a planiran je i daljnji rast opsega projekta. Do sada je bilo oko 260 donacijskih ponuda. Velik broj pojedinaca, organizacija i tvrtki izravno je donirao novac na račune pogođenih obitelji u sve tri države. Jedna tvrtka iz Zagreba donirala je 100 tisuća kuna za pet obitelji u sve tri države – kaže Martina.

Martina redovito odlazi na teren, razgovara s ljudima i traži one kojima je pomoć najpotrebnija.

– Također želimo donacije pravilno rasporediti i ako neka obitelj dobije više donacija, pobrinut ćemo se da upozorimo na druge kojima je taj novac isto tako potreban, a nisu ga još uvijek dobili – pojasnila je.

– Htjela sam da ovaj projekt bude pokazatelj mladim ljudima da se može napraviti itekako puno toga bez ikakvih sredstava, s dovoljno motivacije, kreativnosti, malo ludosti i vjere u sebe – kaže Martina.

– Priznanje nisam očekivala i stvarno mi puno znači jer sam uvjerena da će projekt još rasti i ostvariti još više donacija. Ovo mi je poticaj za daljnji rad i ako će nagrada pomoći još uspješnijem djelovanju, to me čini jako sretnom – zaključuje.

Marija LEŠIĆ OMEROVIĆ
AUKCIJA FOTOGRAFIJA – NOVAC PORTRETIRANOME

U sklopu projekta, Martina priprema izložbu fotografija s poplavljenih područja koja će prekosutra (srijeda) biti održana u Zagrebu. “Zamišljena je kao privatni događaj, od 19 do 23 sata. Riječ je o personalizaciji katastrofe i direktnoj pomoći ljudima. Izložit ćemo portrete ljudi koji žive u vrlo teškim uvjetima i napraviti tihu aukciju, a prikupljeni novac ide osobi na fotografiji”, pojašnjava i dodaje da se želi osigurati novac za drva, peći i ostalo kako bi oni kojima je najteže što lakše preživjeli zimu.

EU priznanje za 46 projekata

Ukupno će čak 46 različitih projekata zaslužnih za promicanje boljeg uzajamnog razumijevanja i jače povezanosti građana država članica ili olakšavanje prekogranične ili transnacionalne suradnje unutar EU primiti priznanje koje je Europski parlament uveo 2008. godine. Dobitnici će priznanje primiti u vlastitoj zemlji, a bit će pozvani i na središnju svečanost u Bruxelles krajem veljače.

Donacije žele i pravilno rasporediti te upozoriti na one koji su ih dobili manje

Comments

comments

Pročitajte još

Sjećanje na nadčovječansku borbu brčanskih Hrvata na Boderištu

Tijekom rata 1993. godine rijetko je tko znao da na drugoj strani posavskog koridora oko …

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *