Pomjeranjem za jedan sat unaprijed od nedelje 27. ožujka počet će ljetno računanje vremena.
“U skladu sa Zakonom o računanju vremena, zimsko računanje vremena završava se 27. ožujka ove godine, tako što će se pomjeranjem za 60 minuta unaprijed vrijeme u 02.00 sata računati kao 03.00 sata“, navodi se u priopćenju Federalnog ministarstva za rad i socijalnu politiku.
Ljetno računanje vremena (međunarodna engleska oznaka: DST = Daylight Saving Time) široko je rasprostranjeni službeni vremenski sustav u kojem se tokom ljetnih mjeseci, kazaljke prebacuju obično za jedan sat unaprijed u odnosu na mjesno standardno vrijeme.
Svrha je toga postupka bolja usklađenost između sati dnevnoga svjetla te radnog vremena i školske nastave. Tako, umjesto ranojutarnjeg dnevnog svjetla, za kojeg većina ljudi još spava, ostaje sat dnevnog svjetla više za večernje aktivnosti.
Ljetno računanje vremena češće se koristi u umjerenom pojasu, zbog primjetne razlike između broja sati dnevnog svjetla u različitim godišnjim dobima. Vlade ga obično opravdavaju kao mjeru uštede energije, jer se njime omogućuje djelotvornije korištenje prirodnog sunčevog svjetla kroz ljetne mjesece.
Budući da je manje tame u vrijeme kad je većina ljudi budna, manje se koristi električna rasvjeta, no ima i onih koji nastoje pobiti tu tezu.
U Europi se ovaj sustav često jednostavno naziva »ljetno vrijeme« (npr. EST = European Summer Time), što se vidi i u međunarodnim engleskim oznakama za pojedine vremenske zone, npr. za srednjoeuropsku vremensku zonu (CET = Central European Time), koja u ljetnim mjesecima postaje srednjoeuropska ljetna vremenska zona (CEST = Central European Summer Time).(Fena)
Iako se obično naziva ljetnim vremenom, ovo razdoblje najčešće obuhvaća veći dio proljeća nakon proljetnog ekvinocija i gotovo cijelu jesen (od aprila do kraja oktobra). Slično, u zimsko računanje vremena pripada i dio jeseni, te nekoliko sedmica proljeća (od novembra do marta). To, međutim ovisi o vremenskoj zoni i o odlukama pojedinih vlada, navodi Wikipedija.
(Fena)