Devetnaesta godišnjica parafiranja Daytonskog mirovnog sporazuma navršava se danas. To je pravni akt koji je parafiran u vojnoj zračnoj luci Right-Paterson kod Daytona, u američkoj državi Ohio, čime je okončan rat u Bosni i Hercegovini koji je trajao od 1992. do 1995. godine.
Konferencija je trajala od 1. do 21. studenog 1995. godine. Glavni sudionici su bili predsjednik BiH Alija Izetbegović, srbijanski predsjednik Slobodan Milošević, hrvatski predsjednik Franjo Tuđman, te glavni američki posrednik Richard Holbrooke i general Wesley Clark. Sporazum je službeno potpisan u Parizu 14. prosinca.
Daytonski mirovni sporazum pravni je akt sporazumnog karaktera u koji je ugrađen i danas važeći Ustav BiH.
Jedan od osnovnih principa na kojima je Daytonski sporazum zasnovan jeste teritorijalna organizacija BiH prema kojoj 51 posto teritorije čini Federacija BiH, a 49 posto Republika Srpska.
Iako su mnoge stvari bile dogovorene, Daytonski sporazum je bio proglašen neuspjelim pola sata prije zatvaranja konferencije, ali je ipak uspio nakon što je u zadnjem trenutku donesena odluka da će se arbitraža u vezi s brčanskim koridorom urediti naknadno.
Daytonski sporazum je bio kulminacija takozvane šatl (Shuttle) diplomacije koju je otpočeo Richard Holbrooke sa svojim timom pod sponzorstvom SAD-a.
Prevaziđen sporazum
Tijekom 19 godina bilo je nekoliko bezuspješnih pokušaja ustavne reforme, a prema mišljenjima mnogih međunarodnih dužnosnika Daytonski sporazum je prevaziđen, dok u Republici Srpskoj smatraju da se izvorni elementi Daytonskog sporazuma moraju i dalje primjenjivati i poštivati.
Bosnu i Hercegovinu posjetio je ovih dana bivši visoki predstavnik u BiH i sadašnji ministar vanjskih poslova Republike Slovačke Miroslav Lajčak, koji je kazao da je BiH danas na mnogo boljem mjestu nego prije 19 godina, jer ima suverenitet među demokratskim državama i zemlja je koja je opredijeljenja za europski put, prenosi Fena.
Mišljenja je da je sada potrebno učiniti sve da se manje čuvaju dayttonske garancije za svaki od konstitutivnih naroda, a da se više razmišlja kako da BiH funkcionira bolje da bi ispunila očekivanja građana.
– Dayton je ogroman faktor stabilizacije, ali svi smo modernizirali naše ustave da bi bili u stanju da odražavaju potrebe ovog stoljeća i nadam se da je i BiH spremna to uraditi – ustvrdio je Lajčak.
Dan uspostavljanja Općeg okvirnog sporazuma za mir u BiH – 21. studeni praznik je i neradni dan u Republici Srpskoj.
Okreniti se Europi
“Dayton se ne može ukinuti. Ipak potrebno ga je dograditi. On je zaustavio rat, dao je šansu miru. Tada je BiH bila svjetsko ratno žarište. Treba uspostaviti da su sva tri naroda suverena i ravnopravna, u životu i politici”, kazao je bivši ministar vanjskih poslova Hrvatske Mate Granić za N1.
“Samo kroz procedure BiH, kao jedna od legitimnih odluka. To treba prepustiti Hrvatima u BiH da sa drugim stranka razgovaraju o tome”, odgovorio je Granić na pitanje da li je za osnivanje hrvatskog entiteta u BiH.
Miro Lazović, dugogodišnji političar u Bosni i Hercegovini, sudionik bh. izaslanstva u daytonskim mirovnim pregovorima 1995. godine za Agenciju Fena je rekao da su tim ugovorom svakom Bosancu i Hercegovcu “svezane noge”, a iz Bruxellesa se od njih sada traži nemoguće, da brže “trče” prema Europi.
Lazović to naglašava u prilog njegovom stavu da je Daytonskom sporazumu učvršćivanjem mira u BiH istekao rok i da je sam sebe doveo u poziciju da se mora mijenjati, posebno Aneks 4. koji se odnosi na Ustav Bosne i Hercegovine.
– Već 19 godina svaki Bosanac i Hercegovac živi u stanju diskriminacije pošto ga je taj sporazum stavio u podređeni položaj u ostalim dijelovima zemlje – kaže Lazović o “oktroiranom, nametnutom” daytonskom rješenju čija je osnovna funkcija bila da dovede mir.
Očekuje da će nakon njemačko-engleske inicijative, i Europa, pogotovo Sjedinjene Američke Države, shvatiti da moraju biti prisutnije na ovom prostoru u smislu inzistiranja kod novih bosanskohercegovačkih vlasti da se jače angažiraju na euroatlantskim integracijama zemlje, što podrazumijeva ugrađivanje demokratskih standarda u njen ustav.
– Godišnjica Daytonskog mirovnog sporazuma pruža korisnu priliku da se osvrnemo na ono što je postignuto u Bosni i Hercegovini i razmislimo o putu koji je pred njom. Jasno je da je zemlja prošla kroz duboku transformaciju – ocjenjuje visoki predstavnik Valentin Inzko u povodu obilježavanja 19. godišnjice Daytonskog mirovnog sporazuma.
U izjavi navodi kako su neki od ključnih postignuća kraj oružanog sukoba, povrat imovine i povratak izbjeglica, iako se on nije desio u onom omjeru koji smo priželjkivali.
– Ima i mnogih drugih važnih uspjeha, kao što je uspostava potpuno nezavisne Centralne banke, stabilna valuta, jedinstvene osobne i putne isprave, registarske tablice i državni simboli, carinska i porezna reforma, Granična policija BiH, SIPA i ujedinjenje oružanih snaga – da nabrojim tek nekoliko – navodi Inzko.
Međutim, dodaje, zaustavljen je napredak u procesu euroatlantskih integracija, tako da je sada vrijeme za novi zamah.
Nedavni izbori i formiranje vlada, ističe on, prilika su za novi početak. Pred političkim strankama je da dokažu da svoja predizborna obećanja o ekonomiji, povećanju zaposlenosti i pridruživanju EU i euroatlantskim strukturama mogu pretočiti u stvarnost.
I građani BiH i međunarodna zajednica s pravom, podvlači on, imaju velika očekivanja od novih vlada, bez obzira na to koje stranke će činiti vladajuće koalicije. Da bi se ta očekivanja ispunila, morat će odlučno raskrstiti s prošlošću i uvesti novi pristup politici, koji stavlja interese građana i zemlje u cjelini u prvi plan, dodaje.
– Ne zaboravimo da su stvarni heroji posljednjih 19 godina obični građani Bosne i Hercegovine, koji su prošli kroz teška vremena. Međunarodna zajednica je i dalje na njihovoj strani i nastavit ćemo da činimo sve što je u našoj moći da im osiguramo priliku da ostvare svoje težnje u suverenoj, prosperitetnoj i sigurnoj Bosni i Hercegovini, koja surađuje sa svojim susjedima i u potpunosti je integrirana s ostatkom Europe – naveo je Inzko u izjavi.
Društvo za ugrožene narode – Odjeljenje za Bosnu i Hercegovinu priopćilo je da, devetnaest godina od potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma, pozdravljaju inicijativu Njemačke i Velike Britanije za novu strategiju pristupa BiH Europskoj uniji.
– Prije devetnaest godina, 21. studenog 1995. godine, nakon skoro četiri godine napadačkog rata na BiH, nakon masovnih progona, masovnih ubijanja i silovanja, deportacija u koncentracijske logore i na kraju nakon genocida u Srebrenici, potpisan je mirovni sporazum u Daytonu kojim je završen rat i uspostavljen nepravedan mir. Politika etničkog čišćenja etablirana u projektu Radovana Karadžića nagrađena je stvaranjem etnički čiste teritorije – Republike Srpske u koju se do danas vratilo samo pet posto prognanih i nad kojima se svakodnevno krše ljudska prava kao što je pravo da se obrazuju na vlastitom jeziku – istakla je Fadila Memišević, predsjednica Društva za ugrožene narode za BiH.
Daytonskim sporazumom, ocijenila je, cementirana je etnička podjela i tako razorena u svim njenim dijelovima multietnička BiH.
Društvo za ugrožene narode ističe da je Ustav koji je nastao u Daytonu, stvorio od BiH jednu nefunkcionalnu državu podijeljenu na dva entiteta, na čijem čelu su tri predsjednika, koja ima 14 vlada, deset županija, 183 ministarstva, tri akademije znanosti, tri obrazovna sistema i koja ima više od pola milijuna nezaposlenih.
– Zapadne zemlje nisu ništa učinile da promjene u Daytonu nametnuti ustav kako bi zemlja bila funkcionalna. Očekivati to od domaćih političara je nerealno. Zato uz obilježavanje 21. studenog – potpisivanje mirovnog sporazuma u Daytonu – pozdravljamo inicijativu Njemačke i Velike Britanije za novu strategiju pristupa BiH Europskoj uniji – poručuju iz Društva za ugrožene narode.
Dnevnik.ba