Velika svetkovinaTijelovo se u nekim hrvatskim krajevima zove i Brašančevo, a naziv potječe iz 18. stoljeća. Riječ Brašančevo dolazi od riječi brašno, od čega se pravi kruh, a kruh u pretvorbi u svetoj misi postaje Kristovo Tijelo. Blagdan je ujedno spomen na ustanovljenje Euharistije na Posljednjoj večeri, na Veliki četvrtak prije muke Isusa Krista.
U danima Velikog tjedna, odnosno tjedna uoči Uskrsa, nisu primjerene nikakve svečanosti te je zbog toga Tijelovo dobilo termin na prvi četvrtak po okončanju uskršnjeg razdoblja.
U crkvama i svetištima organiziraju se i Tjeolovske procesije. Prva Tjelovska procesija održana je u Kölnu sedamdesetih godina 13. stoljeća, a taj se običaj u 14. stoljeću proširio po mnogim katoličkim zemljama. U procesiji svećenik u monstranci (pokaznici) nosi posvećenu hostiju, dok puk pjeva, moli i nosi cvijeće.
Nekih šezdesetak vjernika župe Krepšić okupilo se je na samu svetkovinu nešto prije 11 sati u kapelskom dvorištu. Tako su kao i proteklih godina točno u 11.00 predvođeni svojim župnikom u procesiji krenuli prema crkvi.
Na čelu se nosi križ iza njega ide svećenik koji u pokaznici nosi posvećenu hostiju, a onda u procesiji svi okupljeni koji u laganom hodu prema odredištu mole krunicu, dok mladi napose djeca putem prosipaju cvijeće.
U crkvi je slavljena svečana sv. Misa gdje je župnik okupljenom puku u svojoj propovijedi obrazložio značenje same svetkovine te od kada se i zašto slavi.