Naslovna / Krepšić / UMKA – Neispričana priča

UMKA – Neispričana priča

Sigurno ste se i sami nekad zapitali kada je točno počelo naseljavanje našeg prostora, ili možda sam naziv sela kako i zašto je tako nazvano. Ili možda još dalje kada je Krevšić postao Krepšić. Na kraju taj zaseok Umka nije li on postojao prije Krevšića i Krepšića. Da bismo došli do jačih tragova koji bi nas približili činjenici da sam naziv Umka vuče korijen od riječi Humka moramo se vratiti u prošlost. Vrijeme Osmanlijskog carstva, duga i mučna turska vladavina nad Bosnom.

Naša Bosanska Posavina svojim položajem, klimatskim uvjetima, plodnošću tla i bujnom vegetacijom nije naročito pogodna za očuvanje povjesnih tragova i spomenika. Tu nema kamena i teško je do njega doći pa su arheološki ostaci malobrojni. Zato se u istraživanju i otkrivanju njezine prošlosti, moramo oslonjati prvenstrveno na pisane izvore koji su sačuvani u nekadašnjim vanjskim političkim i kulturnim središtima. 

Selidbe su česta pojava među ljudima u ranijim razdobljima češća nego li danas. Na to je ljude silila borba za svakodnevno održavanje života te ratne i druge opasnosti a poznato je da su tad glavni plijen bili ljudi i stoka. Prvi kao pomoć i potpora u ratu, a drugi kao prehrana. U svojim ranijim boravištima kršćani su bili samo kmetovi iza sebe su su ostavili skromne kuće napravljene od drveta pokrivene slamom i trskom. A stoku su tjerali i onako sa sobom. Nisu imali za čim ni žaliti.

Požarevačkim mirom 21. 07.1718 određeno je da što je tko osvoji to neka njem i pripada. Budući da je po tom principu granica u Bosanskoj posavini bila previše krivudava, da se to izbjegne, dogovoreno je da nova granica ide desnom obalom rijeke Save od Brčkog do rijeke Bosne pola sata jahajućeg hoda. 

U svojoj studiji Filip Lastrić Oćevac 1700 – 1783., obrađujući ovo razdoblje, pruzeo je tvrdnju G. Bodensteina da je Požarevačkim mirom granica išla od 7-15 km u unutrašnjost Bosanske Posavine. Ali kasnije proučavajući svaki od 27 biljega – humki između Brčkog i Dubočca koji su ucrtani na vojnoj karti i opisani, povjeničar Andrija Zirdum došao je do pouzdani podataka da je spomenuta granica ulazila  ipak od 3-6 km u unutrašnjost Bosanske Posavine. 

U svako slučaju obadvije tvrdnje  potkrepljuje mogućnost da je jedna od tih Humki bila upravo na prostoru našeg sela. Tako velika i dugo sačuvana Humka vremenom kako to inače biva mijenja ime u Umka kako se i danas u raznim izvještajima spominje zaseok u selu Krepšić. Važno je spomenuti da je granica od Brčkog do Dubočica označena je od 23. 10 do 01,11. 1718  godine sa 27 biljega – humki, jedna od druge udaljen od četvrt sata do sat i pol. već prema tome koliko je to dopuštalo uglavnom močvarno tlo.

Komisiju su vodili ljudi koji su dobro poznavali tere. Oni su išli prvi a poslije njih išlo je nekoliko austrijskih i osmanskih časnika koji su od Save kontrolirali udaljenost. Oni su jahali sa satom u ruci pa kad je vrijeme iskeklo, sjašili su i na nekom značajnijem mjestu, ispred hrasta ili nekog isturena stabla, nasuli hrpu zemlje, zvanu humka. Riječ je o većoj količini zemlje koju su opet po uputama odrađivali prateći radnici.

Na drvetu su sa austrijske strane urezali križ a sa osmanske polumjesec. Udaljenosti su bile različite, ovisno o vrsti tla.  Svaki spomenuti biljeg posebno je opisan, a prema opisu napravljena je iscrpna karta nove granice s mnogo vrijednih topografskih naziva, imanima sela (koja su tada bila pusta), putova, močvara i drugih karakterističnih oznaka.

Deset godina kasnije  1728 Osmanlije ojačani  ponovno vraćaju granicu gdje je i prije bila tj. na sredinu rijeke Save. 

Ipak još dugo tragovi stare granice Humke (Umke) ostle su primijećene prolazniku, da bi među pukom bile prepričavane kao biljeg na kojem je bilo predodređeno naseljavanje naših predaka, prostor koji nama poslije nešto više od dva stoljeća pripade kao  amanet u nasledstvo.

Kip

Comments

comments

Pročitajte još

Veliko otkriće u blizini BiH: Pronađen kameni sarkofag iz rimskog doba

Kameni sarkofag iz rimskog doba pronađen je tokom građevinskih radova u Zvonarskoj ulici u Vinkovcima. …

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.